Godinu dana nakon općih i otprilike isto toliko do lokalnih izbora u Bosni i Hercegovini već se zauzimaju startne pozicije i prave koalicijske računice koje mogu osigurati zadržavanje ili preuzimanje vlasti u pojedinim gradovima i općinama, ali i otkriti političke trendove na državnoj razini, piše Jozo Pavković/Večernji list.
Već se zna što su čiji ciljevi na izborima iduće godine. Tako je HDZ BiH obznanio da želi osvojiti načelničke i gradonačelničke pozicije u svim općinama i gradovima gdje su Hrvati apsolutna ili relativna većina, a ako je suditi prema ranijim izborima, suradnju s ostalim strankama iz Hrvatskog narodnog sabora BiH očekuju u nacionalno mješovitim sredinama, poglavito u središnjoj Bosni. Zapravo, HDZ BiH brani stečeno na prethodnim izborima jer je vrlo dobar rezultat ostvario u svim ciljanim sredinama, s iznimkom Rame i Tomislavgrada. Sigurno je da će mu ponegdje računicu pokušati pokvariti druge sve organiziranije hrvatske stranke.
U Republici Srpskoj se već tradicionalno u gradovima i općinama vodi borba između dvaju blokova koji egzistiraju i na višim razinama. S jedne strane je SNSD Milorada Dodika sa svojim provjerenim partnerima, a s druge blok SDS – PDP koji računa i na neke regionalno jake pokrete u tom entitetu. Nepoznanica je stranka Jelene Trivić, koja je prošle godine od Dodika tijesno izgubila utrku za predsjednika RS-a. Ako ona ostane izvan dosadašnjeg, oporbenog bloka, to će značajno olakšati posao SNSD-u, koji ovaj put želi pobjedu i u Banjoj Luci i u Bijeljini, gradovima koji predstavljaju utvrde oporbe.
Najzanimljivije će svakako biti na bošnjačkoj izbornoj sceni, gdje upravo svjedočimo novim preslagivanjima koja će se nedvojbeno odraziti i na pripremu za lokalne izbore. Poučen iskustvom s prošlih izbora, kada je, osim Komšićeva DF-a, ostao usamljen na političkoj pozornici, SDA sve više pozornosti pridaje izgradnji svog koalicijskog kapaciteta. Privlači sve bošnjačke stranke koje su ostale izvan vlasti na federalnoj razini pa je tako već uspostavio prilično čvrst politički savez s nekima od njih u borbi protiv “trojke”.
Naravno, pod uvjetom da “trojka” kao takva opstane jer, za razliku od odnosa između užih rukovodstava SDP-a, NiP-a i Naše stranke, međustranački odnosi u mnogim su gradovima i općinama unutar te koalicije daleko od idiličnih. To se najjasnije vidi u Sarajevu, koje je, ujedno, i najveća utvrda stranaka “trojke” te ima poseban simbolički značaj za sve tri stranke iz te koalicije. Poznato je da je ovaj politički savez i nastao u Sarajevu te prvu pravu pobjedu nad SDA odnio upravo na lokalnim, a potom i na općim izborima.
To jedinstvo ozbiljno je narušeno sukobima između lokalnih odbora stranaka u sarajevskim općinama. Kako trenutačno stvari stoje, malo je vjerojatno da će se sukobi prevladati i da će stranke “trojke” imati zajedničke kandidate za načelnike u većini sarajevskih općina. Neizvjesna borba između stranaka “trojke” i SDA očekuje se i u nekoliko drugih većih gradova u kojima dominantno žive Bošnjaci, a i tu će mnogo toga ovisiti o jedinstvu “trojke”. U ovakvu bošnjačkom političkom kaosu sve se više zaziva povratak Radončićeva SBB-a.
U svakom slučaju, lokalni su izbori iduće godine bitni, ne samo zbog toga tko će vladati općinama i gradovima već i kao svojevrsna najava trendova pred opće izbore dvije godine poslije. Hrvati u BiH će, osim ovih lokalnih, izlaziti na još troje izbore u 2024. godini – one za Europski parlament, Hrvatski sabor i predsjednika Republike Hrvatske. Za njih je 2024. uistinu superizborna godina.
Vrisak.info
