S predsjednikom Vlade Županije Zapadnohercegovačke Zdenkom Ćosićem za prvi broj našeg tiskanog izdanja Vrisak 365 razgovorali smo o temama vezanim za gospodarstvo, turizam, sport i kulturu u ŽZH.
Krenimo s trenutnom situacijom u ŽZH. Nažalost, neizostavna tema je pandemija koronavirusa. Nećemo puno govoriti o epidemiološkoj situaciji…
Osvrnuti ćemo se na trenutnu financijsku situaciju, stanje u gospodarstvu. Podaci kojima raspolažemo govore nam kako se nakon pada u vrijeme svojevrsnog „lockdowna“ broj zaposlenih u Županiji Zapadnohercegovačkoj gotovo u potpunosti vratio na razinu prije početka pandemije.
U kojoj ste mjeri zadovoljni trenutnom situacijom kada govorimo o ovoj temi?
Nastavljamo živjeti u novim okolnostima vodeći pri tome računa da društvo treba funkcionirati u svim svojim segmentima što je moguće bolje u ovoj situaciji.
Što se stanja u gospodarstvu tiče mogu reći da imamo vitalan gospodarski život na području Županije Zapadnohercegovačke, što se pokazalo i ovom teškom vremenu. Prema dostupnim podacima i svim gospodarskim pokazateljima , gospodarstvo ŽZH je dinamično i snažno.
Zadovoljni smo sa sadašnjim gospodarskim pokazateljima koji ukazuju na to da smo dosta dobro prebrodili ovo razdoblje pandemije koronavirusa, što predstavlja izazov i za puno veća i jača gospodarstava od našeg.
Planove i programe usklađujemo s trenutnom financijskom situacijom, ali i nastavljamo s pripremama naših strateških dokumenata očekujući naravno što skoriju normalizaciju života kako bi gospodarski subjekti na području naše Županije mogli nesmetano poslovati. U poslovnom okruženju na lokalnoj razini i dalje ima prostora za poboljšanje u smislu pružanja javnih usluga kroz ubrzavanje procedura izdavanja relevantnih dozvola za potrebe gospodarstva. To je posebno važno u kontekstu privlačenja stranih investitora u našu županiju i stvaranja prepoznatljivosti županije kao privlačne poslovne regije. Iako su najvažnije reformske mjere u smislu rasterećenja gospodarstva u nadležnosti viših razina vlasti, mi u Županiji gradimo dijalog između privatnog i javnog sektora s ciljem kreiranja povoljnijeg poslovnog okruženja.
Što se tiče kretanja broja zaposlenih osoba Županija Zapadnohercegovačka u posljednjih 10 godina je bilježila kontinuiran rast broj zaposlenih osoba. Nažalost pandemija i uvođenje restriktivnih mjera na rad gospodarskih subjekata utjecao je na smanjenje broja zaposlenih u Županiji. Najniža razina broja zaposlenih evidentirana početkom svibnja 2020. godine, ali već u lipnju mjesecu smo bilježili porast broja zaposlenih , da bi u mjesecu kolovozu imali značajan oporavak odnosno rast broja zaposlenih osoba.
Prema posljednjim podatcima nalazimo se blizu razine broja zaposlenih koje smo imali neposredno prije pojave pandemije. U prilog tome govore podatci Porezne uprave Federacije BiH, na dan 15.02. 2021. godine u Županiji Zapadnohercegovačkoj broj zaposlenih prema prebivalištu zaposlenika iznosi 20.554 zaposlene osobe, dok je 10.04. 2020. godine taj broj iznosio 20.634.
Iako su prisutni pozitivni trendovi u smislu rasta broja zaposlenih i pada broja nezaposlenih, važan podatak je taj da je opet veliki udio u strukturi nezaposlenih obuhvaća kategoriju mladih ljudi od 25 do 29 godina. Stoga Vlada Županije Zapadnohercegovačke u suradnji sa Službom za zapošljavanje Županije Zapadnohercegovačke i Federalnim zavodom za zapošljavanje nastoji iznaći i razviti konkretne mjere zapošljavanja usmjerenih na mlade kako bi se mladima olakšalo pronalaženje odgovarajućeg posla.
Tako već nekoliko godino godina zaredom Vlada sufinancira zapošljavanje pripravnika temeljem Programa sufinanciranja stjecanja prvog radnog iskustva Federalnog zavoda za zapošljavanje.
Nadovežimo se na prvo pitanje. Donijeli ste, nazovimo ga, „korona zakon“. Županija je pomogla gospodarstvenicima. Jeste li dobili povratne informacije od istih. Jesu li zadovoljni mjerama koje ste donijeli? Planirate li neke nove programe pomoći gospodarstvu?
Županija Zapadnohercegovačka je prva u FBiH usvojila Zakon o ublažavanju negativnih ekonomskih posljedica izazvanih pandemijom koronavirusa.
Riječ je o zakonskom rješenju koje donosi paket mjera za pomoć gospodarstvu, s ciljem smanjenja negativnih ekonomskih posljedica, te mjere za održanje stabilnosti Proračuna Županije Zapadnohercegovačke.
Ovim zakonom donijete su neke olakšice za naše gospodarstvenike, prije svega za one djelatnosti kojima je zabranjen rad ili koji su prestali raditi zbog izravnih posljedica mjera koje smo morali donijeti. Posebno bih tu spomenuo isplatu minimalnih plaća za one gospodarske subjekte kojima je bilo zabranjeno raditi u vrijeme trajanja „ lockdowna“.
Vlada je preko Ministarstva gospodarstva Županije Zapadnohercegovačke isplatila subvencije za minimalne plaće za travanj i svibanj u ukupnom iznosu od oko 1,15 milijuna maraka, za sve one kojima je rad bio zabranjen, a sve u skladu s mogućnostima Proračuna koji je imao pad prihoda u odnosu na plan za 2020.godinu.
Mislim da su naši gospodarstvenici zadovoljni brzinom donošenja mjera za ublažavanje negativnih ekonomskih posljedica izazvanih pandemijom, kao i njihovom realizacijom.
Bilo je i prijedloga od strane gospodarstvenika za realizacijom dodatnih mjera pomoći gospodarstvu, međutim s obzirom na ograničena proračunska sredstva nismo bili u mogućnosti realizirati dodatne mjere.
U posljednje vrijeme turizam je grana gospodarstva u kojoj se sve više priča u ŽZH. Za takvo nešto, između ostalih, trebamo svakako zahvaliti i Uredu Vlade ŽZH za europske integracije. Grad Ljubuški je zasigurno predvodnik turizma u ŽZH. Vidite li i veći potencijal turistički potencijal Širokog Brijega, Gruda i Posušja? Što vlast u ŽZH može napraviti po ovom pitanju?
Pored Ljubuškog, koji je već prepoznat u turističkoj ponudi Hercegovine, zasigurno i Široki Brijeg, Grude i Posušje imaju potencijal biti sastavnim dijelom turističke ponude naše županije pa i šire. Kravice i Koćuša, kao prepoznatljiva prirodna baština Hercegovine, već su uključeni u turističku ponudu i kroz prethodne godine posjetili su ih brojni posjetitelji. Međutim, kao dopuna turističke ponude Županije Zapadnohercegovačke razvijaju se se i druge lokacije kao što su Peć Mlini u Drinovcima u Grudama i kanjon Borak u Širokom Brijegu u kojima su razvijeni jedinstveni sadržaji za aktivni i pustolovni turizam, pa Posušje sa kanjonom Brina i Parkom prirode Blidinje. Važno je spomenuti i kako je Županija Zapadnohercegovačka prva županija u BiH koja na cjelovit način razvija ponudu za sve popularniji cikloturizam koja uključuje umrežavanje cijele županije kroz mrežu biciklističkih ruta, kako na lokalnoj tako i na županijskoj razini. Također, neizostavna je i kulturno povijesna baština kao sastavni dio prepoznatljive turtističke ponude naše županije koja se kroz različite projekte obnavlja i stavlja u turističku funkciju. Obnavljaju se kula Herceg Stjepana Kosače i Rimski logor Gračine u Ljubuškom, uređena je Ravlića Pećina u Drinovcima u Grudama, uređena je nekropola stećaka Ričina u Posušju koja je proglašena nacionalnim spomenikom BiH.
Velika većina ovih projekata financirana je kroz projekte iz EU programa, te slobodno možemo reći kako je naša županija jedna od najaktivnijih u ovom području. Trenutačno se u županiji provodi tri projekta financirana iz EU kroz programe prekogranične suradnje sa Hrvatskom i Crnom Gorom, a koje provode Ured za europske integracije i Razvojna agencija HERAG u partnerstvu s našim općinama i gradovima. Stoga ćemo i u budućnosti nastaviti razvijati projekte kroz koje ćemo u funkciju stavljati i ostale lokalitete i razvijati druge prepoznatljive sadržaje kroz koje će naša županija biti prepoznatljiva u turističkoj ponudi kako Hercegovine tako i cijele Bosne i Hercegovine.
Pored projekata Vlada županije je stvorila strateški i zakonodavni okvir za daljnji razvoj turizma. Usvojena je Strategija razvoja turizma koja je temelj za projekte koji se provode i koji će se u budućnosti provoditi te je na prijedlog Ministarstva gospodarstva usvojen i Zakon o turizmu koji omogućuje daljnji sustavan razvoj turizma u županiji. Stoga svakako očekujemo kako će turizam u bližoj budućnosti biti također jedna od prepoznatljivih gospodarskih grana u našoj županiji.
Jedan od najvećih brendova gradova ove županije je sport. NK Široki Brijeg, RK Izviđač, RK Grude, HKK Široki, HŠK Posušje, samo je dio uspješnih klubova, koji uz uspješne sportaše pojedince rade i na promociji naše županije. Hoće li u ovim izazovnim vremenima biti dovoljno znanja, volje i financijskih sredstava da sport u ŽZH ostane na razini na kojoj se sada nalazi?
Županija Zapadnohercegovačka se može pohvaliti iznimno uspješnim sportskim klubovima i pojedincima koji postižu zapažene međunarodne uspjehe kao na primjer karate, rukomet, košarka, nogomet .
Napretku školskog sporta poseban zamah daju Županijske sportske igre koje se održavaju od 1997. godine u organizaciji Ministarstva prosvjete, znanosti, kulture i sporta ŽZH,te uz pomoć općina domaćina natjecanja. Nažalost, zbog pandemije koronavirusa igre u 2020. godini nisu se mogle održati.
Sredstva namijenjena športu dodjeljuju se u svrhu potpore programima sportaša i klubova za sudjelovanje na službenim natjecanjima, športskim organizacijama koje doprinose popularizaciji i razvoju športa , izgradnji, rekonstrukciji i opremanju športskih objekata u cilju stvaranja preduvjeta za razvoj športa i rekreaciji građana , te potporu sudjelovanja invalida u športu.
Za te namjene u prošloj godini unatoč nepovoljni financijskim prilikama Vlada Županije Zapadnohercegovačke je u okviru proračuna, a preko programa sredstva za šport osigurala značajna sredstva u iznosu od oko 750.000 KM. Mišljenja sam da ovaj podatak pokazuje da sa naše strane ne nedostaje želje da u okviru raspoloživih financijskih sredstava podržavamo naše uspješne pojedince i klubove i pored toga vodimo računa o razvoju školskog športa i sudjelovanju invalida u športu.
Stoga nam je cilj razviti sustavan pristup potpori športu i športskim aktivnostima kako bi šport bio u funkciji razvoja mladih, ali i postizanju međunarodnih športskih rezultata.
Završiti ćemo s kulturom. Kako očuvati kulturnu baštinu ŽZH? Na koji način potaknuti mlade ljude na uključivanje u kulturni život, kako bi na pravi način nastavili čuvati kulturno bogatstvo?
U Županiji Zapadnohercegovačkoj ima 38.kulturno-umjetničkih društava, šest klapa,46 udruga koje se bave zaštitom i promoviranjem kulture, djelatnika u kulturi prema procjeni ima oko 150, ŽZH ima četiri gradske/općinske i četiri samostanske knjižnice, dva kulturna doma, četiri muzeja, tri privatne galerije i jedno amatersko kazalište.
Što se tiče kulturne scene u Županiji, ona je zaista jako bogata i raznovrsna te svoje korijene ima u prošlosti.
Na sceni kulture najviše se posjećuju koncerti, festivali, smotre folklora, nastupi KUD- ova, izložbe u galerijama, predstavljanje pojedinih knjiga, franjevačke i gradske knjižnice, franjevački muzeji.
Naša Županija ima također značajnu materijalnu i nematerijalnu baštinu. Materijalna baština, vezano uz etnologiju odnosno tradicijske nošnje, stare predmete, glazbala i slično u postojećim muzejima je neznatna. Tradicijska baština najviše se prikuplja i čuva u privatnim zbirkama ili kulturno umjetničkim društvima , te je upitno njihovo stručno pohranjivanje i restauracija.
U ŽZH postoji oko 600 arheoloških lokaliteta od prapovijesti do novog vijeka i trenutno radimo na tom da se ta kulturno povijesne i prirodne baštine na propisan način i evidentira.
Kulturno- povijesna baština predstavlja važan segment života i identiteta svake zajednice. Međutim, svijest stanovništva o važnosti kulturno povijesne baštine, te o potrebi njene zaštite i očuvanja još uvijek nije na dovoljnoj razini, stoga se događaju pojave devastacija. Poduzimamo konkretne mjere za uključivanje cjelokupnog stanovništva u proces zaštite kulturno povijesne baštine podizanjem svijesti o njenoj važnosti kao preduvjet očuvanja kulturnog identiteta za buduće generacije kao kulturološki, društveni, obrazovni, gospodarski, duhovni segmenti života.
U cilju jačanja institucionalnih kapaciteta za upravljanje kulturno-povijesnom i tradicijskom baštinom krenuli smo u formiranje i opremanje zavoda za zaštitu i očuvanje kulturno povijesne baštine, te izradu registra kulturno- povijesne baštine i digitalizacije kulturno povijesne baštine.
Sredstva namijenjena kulturi u svrhu potpore rada samostalnih umjetnika, umjetničkih organizacija , ustanova u kulturi, te udruga, pravnih i fizičkih osoba koje obnašaju djelatnost u području kulture iznosila su u prošloj godini oko 125.000 KM.
Mišljenja sam da su naši mladi aktivno uključeni u kulturni život, međutim potrebno je uspostaviti mehanizme kroz koje će se podržati projekti i inicijative mladih, te ih stimulirati da se organiziraju , razvijaju nove ideje i nove projekte i time afirmiraju ulogu mladih u društvu, pa tako i u segmentu kulture. Time bi se stvorilo jedno pozitivno ozračje za ostanak mladih ovdje.
Klikom ispod prelistajte prvo izdanje Vrisak 365.
Vrisak.info
