Digitalni arhiv Široki Brijeg objavio je tekst iz prošlosti pod opisom ”Rad bakteriološke stanice”.
Naši dopisi. Žvatić, 4. II. 1927.
Ovdašnji svijet oko Žvatića i Dobriča dok nije ustanovljena bakteriološka stanica, pobolijevao je od groznice pošto je mjesto močvarno bilo. Obadvije vode Žvatić i Crnašnica nijesu bile za napitka. Zauzimanjem i radom narodnih ljudi obadvije su vode pročišćene i ovaj kraj je prilično isušen. Oko isušivanja potrošeno je mnogo nadnica, pa je naš svijet mogao kod toga i nešto zaraditi.
Kakogod je naš kraj bio grozničav, isto je tako grozničavo ispod Jara, Ljutog Doca i Biograca. Ako bude narodnih ljudi kao što je bio pokojni fra Didak Buntić, zauzet će se za ove krajeve da se čim prije isuše i narod pred svojom kućom ima kakvugod zaradu.
Bilo je, a i bit će u narodu smutljivaca, kojima nije pravo što se narodu koristi, zato se ne smije s ovakim ljudima računati.
Posebno ide hvala šefu Bakteriološke stanice, čijom je zaslugom i otpočet rad, a nadamo se, da će ustrajno i dalje raditi.
Blaćanin.
Prema navodima “Narodne slobode” Bakteriološka stanica u Mostaru (upravnik Stevan Simonović) osnovala je 1924. godine u Širokom Brijegu stanicu za suzbijanje malarije.
Oboljeli od malarije dobivali su besplatno kinin, jedini lijek protiv malarije. Isušivanje močvara i pročišćavanje rijeka izvršeno je 1925. godine i to: oko glavnog izvora potoka Crnašnice te u dužini od 4 kilometra do ušća u potok Žvatić i potoka Žvatić gdje je sanirano 2,5 kilometara zamočvarenog tla. Okružnu tehničku pomoć pružio je inženjer Maksimilijan Görlich.
Naziv novina: Narodna sloboda (Glasilo Hrvatske pučke stranke za Hercegovinu) / Urednik: Žarko Vlaho / Izdavač: Konsorcij Narodne slobode / Tiskara: Hrvatska tiskara F.P. Mostar / Broj: 6. god IX. / Broj stranica: 4 / Datum: 7. veljače 1927. / Arhiv: Hercegovačka franjevačka provincija.
Vrisak.info
