Brza cesta, koja će od Pologa voditi u smjeru Polugrine (Polugrne) te trasom između Ledinca i Podledinca u smjeru Gruda do granice s Republikom Hrvatskom, u velikoj bi mjeri rasteretila promet u Širokom Brijegu.
To se posebno odnosi na Trnsku cestu i širokobriješku obilaznicu, koje su postale gradske ulice s velikim brojem stambenih objekata i gospodarskih subjekata.
Ta brza cesta “ubrzala” bi modernizaciju ceste Široki Brijeg – Međugorje.
U nedavnom obraćanju na svečanoj sjednici Gradskog vijeća u povodu Dana Grada Širokog Brijega i blagdana Velike Gospe širokobriješki gradonačelnik Miro Kraljević posebno se osvrnuo na plan gradnje ceste na relaciji Knešpolje – Uzarići – Mokro – Privalj koja bi još više rasteretila promet u urbanom dijelu Širokog Brijega.
O toj cesti govorilo se prije gotovo dva desetljeća. Bilo je govora da bi se ta cestovna prometnica velikim dijelom poklapala s brzom cestom Mostar – Široki Brijeg – Grude – granica s RH. No, utvrđena je nova trasa te brze ceste koja ide nešto južnije kad je širokobriješko područje u pitanju. Ona ne isključuje prometne planove u Širokom Brijegu, nego ih upotpunjuje. Trebat će novca i strpljenja da dođe do realizacije tog plana.
Kad smo jednom razgovarali o tome što bi Širokom Brijegu značila cesta na relaciji Knešpolje – Uzarići – Mokro – Privalj, gradonačelnik Kraljević kazao nam je kako bi uz tu cestu i na njezinim odvojcima niknuo veliki broj stambenih i gospodarskih objekata te bi se za dva-tri desetljeća širokobriješka kulturno-povijesna jezgra, koju čine Franjevački samostan, crkva, zgrada Gimnazije, Franjevačka galerija i Akademija likovnih umjetnosti, našla u – središtu grada Širokog Brijega, piše Večernji list BiH.
Možda zvuči nestvarno i preoptimistično, a sjećanja starijih govore da su takva razmišljanja prilično realna. Mnogi se stariji sjećaju vremena kad je na Trnu uz magistralnu cestu bilo pet-šest kuća, a sada su na tom području brojni stambeni objekti i mnogo više od 100 gospodarskih subjekata. Tko je mogao vjerovati da će područje uz širokobriješku obilaznicu, koja je izgrađena 90-ih godina, postati jedna od najatraktivnijih lokacija za investitore.
No, valja se 120 godina vratiti unatrag. Kad je kroz područje današnjeg središta Širokog Brijega, preko mosta na rijeci Lištici (most iz 18. stoljeća) početkom 20. stoljeća prošla makadamska cesta Mostar – Posušje, s obiju strana te ceste od Pecare do Klanca počele su nicati obiteljske kuće, trgovine, gostionice, zanatske radnje… Stvorila se urbana jezgra današnjeg grada koja je mostovima preko Ugrovače povezana sa samostanom, crkvom, Franjevačkom klasičnom gimnazijom i konviktom.
Tko je prije 20 godina mogao vjerovati da će se u gospodarskoj zoni Knešpolje podići desetak gospodarskih objekata koji će zapošljavati oko tisuću djelatnika i do kojih će dnevno dolaziti gotovo 100 šlepera i odlaziti?! Stoga je ulaz u tu gospodarsku zonu postao usko prometno grlo. Gradonačelnik Kraljević ističe kako je u suradnji s JP Ceste Federacije BiH u planu rekonstrukcija ulaza u tu zonu, a da najveću zapreku čine imovinsko-pravni odnosi.
Dodao je se radovi na izgradnji cestovne i komunalne infrastrukture u gospodarskoj zoni Trn planiraju po osiguranju sredstava. Cilj je izgraditi potpuno novi ulaz u tu poslovnu zonu iz smjera zapada, čime bi se lokalna cesta adekvatno spojila na magistralnu cestu.
Gradonačelnik Kraljević je u razgovoru za Večernji list kazao kako je u planu modernizacija regionalne ceste Trn – Dobrkovići – Izbično – Britvica – Rakitno. Plan modernizacije te regionalne ceste s oduševljenjem su prihvatili mještani naselja i sela kojima ide ta prometnica, ali i brojni Širokobriježani, vlasnici vikendica u Parku prirode Blidinje jer bi im ta modernizirana cesta skratila put za 20-ak kilometara. Ne samo njima već i brojnim izletnicima, ljubiteljima “hercegovačkih Alpa” iz Širokog, Čitluka, Međugorja, Ljubuškog… Govorilo se i o potrebi izgradnje sjeverne širokobriješke obilaznice koja bi vodila iz smjera Knešpolja obodom Bošnjakova brda do Visoke glavice.
Široki Brijeg sve je više rastao, povećavao se i broj vozila, pa je dolazilo do uskih grla i prometnih čepova. Obilaznica, nova cesta, autobusni kolodvor, mostovi i semafori nisu potpuno riješili prometne probleme. Kružni tokovi u Klancu pokazali su se vrlo učinkovitima, kao i još dva kružna toka u gradu, a u tijeku je podizanje još jednog vrlo važnog – onog na Pecari kod nove školske zgrade, čija će izgradnja omogućiti kvalitetniji promet vozila i bolju sigurnost pješaka. Valjat će što prije kvalitetno riješiti uključivanje u promet vozila iz smjera Gedžine strane na magistralnu cestu kod zgrade tvrtke Omnia.
U planu je izgradnja novog mosta preko rijeke Lištice kod robne kuće i nove stambene zgrade. Od građana Širokog Brijega čuli smo nekoliko zanimljivih ideja. Jedni kažu da bi bilo dobro povezati veliko stambeno naselje Zorićevina s obilaznicom, drugi govore o nužnosti izgradnje ceste od obilaznice na lokaciji zgrade Suda, MUP-a i Raiffeisen banke u smjeru zgrade osnovne škole u Klancu.
Čuli smo i zanimljiv prijedlog – iz Ulice dr. Jure Grubišića izgraditi cestu od početka uzbrdice (koja vodi u smjeru nogometnog stadiona na Pecari) prema obilaznici. Prije desetak godina pojavila se još zanimljivija ideja o izgradnji žičare do kulturno-povijesne jezgre – Gimnazije, samostana, crkve i ALU-a. Postoje i ideje vezane uz izmjene nekih dijelova trenutačnih prometnih pravaca u gradu.
No, valja razmišljati i o prometnicama izvan grada, piše Večernji list. Gradonačelnik Kraljević kazao je kako se kontinuirano i u skladu s proračunskim mogućnostima nastavlja ulaganje u lokalne ceste po širokobriješkim mjesnim zajednicama.
(Frano Vukoja/Večernji list)
Vrisak.info
