Podaci Porezne uprave Federacije BiH pokazuju da je u prvih jedanaest mjeseci 2025. godine evidentirana potrošnja preko fiskalnih uređaja porasla u odnosu na isto razdoblje 2024. godine.
Ukupni promet od siječnja do studenog 2025. iznosio je 66.604.883.846,08 KM, što predstavlja povećanje od 3.633.465.924,23 KM, odnosno 5,77% u odnosu na prethodnu godinu, kada je promet iznosio 62.971.417.921,85 KM.
No, promatrajući samo mjesec studeni 2025. godine, u odnosu na studeni 2024., vidljiv je pad potrošnje od 325.285.238 KM. Ovog studenog fiskalni uređaji su prijavili promet od 5,575 milijardi KM, dok je u istom mjesecu prethodne godine iznos bio 5,900 milijardi KM.
Unatoč ukupnom mjesečnom padu, među pojedinim sredinama ističu se one koje su zabilježile snažan rast potrošnje, a među njima posebno Široki Brijeg, koji je postao jedan od najpozitivnijih primjera u Federaciji BiH.
Široki Brijeg bilježe rast potrošnje
U skupini deset gradova i općina s najvećom potrošnjom u studenome, njih čak sedam bilježi pad. Izdvajaju se samo tri s rastom: Široki Brijeg, Tešanj i Zenica.
Široki Brijeg je u studenom 2025. ostvario promet od 175.552.628 KM, što je 17.803.765 KM više nego u istom mjesecu prošle godine. Time ovaj grad zauzima posebno mjesto na listi jer je, uz Tešanj i Zenicu, uspio ostvariti rast u godini kada je većina većih urbanih sredina bilježila pad.
Na godišnjoj razini, Široki Brijeg se također pozicionira solidno: u razdoblju 1.1.–30.11.2025. ostvario je promet od 1.918.109.162,72 KM, što je porast u odnosu na 1.753.413.387,21 KM iz 2024. godine te čini 2,88% ukupnog prometa Federacije BiH.
Pad potrošnje u najvećim gradovima
Suprotno trendu u Širokom Brijegu, mnogi veliki gradovi bilježe pad potrošnje:
- Ilidža: pad za 46.765.329,81 KM
- Novi Grad Sarajevo: pad za 17.623.155,08 KM
- Sarajevo Centar: pad za 12.221.685,13 KM
- Mostar: pad za 11.019.095,28 KM
- Tuzla: pad za čak 42.334.010,82 KM
Činjenica da glavni ekonomski centri FBiH bilježe značajne negativne trendove dodatno naglašava uspjeh sredina poput Širokog Brijega i Tešnja, koje su, unatoč izazovnim okolnostima, zadržale ili povećale svoju potrošnju.
Uz Široki Brijeg, rast potrošnje u studenom bilježe još:
- Tešanj: + 56.626.276 KM
- Zenica: + 1.002.576 KM
U ostatku Federacije, iako je veći broj općina u minusu, izdvajaju se mjesta sa značajnim porastom:
- Posušje: + 17.219.953 KM
- Usora: + 6.063.039 KM
- Ilijaš: + 4.390.451 KM
- Bosanska Krupa: + 2.766.360 KM
- Stolac: + 6.265.080 KM
- Neum: + 428.203 KM
Broj fiskalnih uređaja u porastu
Na dan 30.11.2025. na području Federacije BiH instalirano je 109.628 fiskalnih uređaja, što je porast od 4.507 uređaja u odnosu na isti datum 2024. godine. To potvrđuje kontinuiran rast poslovnih aktivnosti, iako dinamika potrošnje varira od grada do grada.
Dok Federacija BiH u studenom bilježi ukupni pad potrošnje, pojedini gradovi, predvođeni Širokim Brijegom, pokazuju otpornost i rast ekonomskih aktivnosti.
Široki Brijeg se tako etablira kao jedan od rijetkih gradova koji su uspjeli ostvariti dvostruki rast: i u studenom i kroz jedanaestomjesečno razdoblje.
U godini obilježenoj ekonomskim usporavanjem u većim gradovima, Široki Brijeg, zajedno s Tešnjom i Posušjem, potvrđuje da lokalne ekonomije snažno reagiraju na stabilne investicije, poduzetnički sektor i potrošačke obrasce koji odudaraju od prosjeka Federacije BiH.
Široki Brijeg prednjači u ŽZH
Najnoviji podaci Porezne uprave Federacije BiH o broju zaposlenih, zaključno s 31. listopada 2025., pokazuju da ŽZH održava jednu od najstabilnijih ekonomskih slika u Federaciji.
Županija u cijelosti broji 23.201 zaposlenog prema prebivalištu osiguranika te 22.958 zaposlenih prema sjedištu poslodavca, što potvrđuje stabilnost tržišta rada te dobro usklađenu ponudu i potražnju radne snage.
Prema dostupnim podacima, Široki Brijeg se ponovno potvrđuje kao najjače gospodarsko uporište ŽZH. Grad bilježi 8.976 zaposlenih prema prebivalištu te 8.977 zaposlenih prema sjedištu poslodavca.
Gotovo identičan broj zaposlenih u obje kategorije pokazuje da većina stanovnika nalazi posao upravo u svojoj lokalnoj sredini, što upućuje na snažno i stabilno gospodarstvo te dobro razvijene poslovne kapacitete.
Ovi podatci dodatno dobivaju na težini uz činjenicu da je Široki Brijeg jedan od rijetkih gradova u Federaciji BiH koji su u studenome zabilježili rast potrošnje evidentirane putem fiskalnih uređaja, što ga svrstava među najpozitivnije ekonomske primjere u zemlji.
Pozitivni trendovi u ostalim gradovima ŽZH
Uz Široki Brijeg, dobre pokazatelje bilježe i ostali gradovi u Županiji Zapadnohercegovačkoj.
Grude imaju 4.041 zaposlenog prema prebivalištu i 4.437 prema sjedištu poslodavca, što sugerira da općina privlači dodatnu radnu snagu iz okruženja.
Ljubuški bilježi 5.846 zaposlenih prema prebivalištu te 5.306 prema sjedištu poslodavca, što ukazuje da dio stanovnika radi izvan općine, dok istovremeno poslodavci unutar Ljubuškog osiguravaju stabilan broj radnih mjesta.
Posušje s 4.338 zaposlenih prema prebivalištu i 4.238 zaposlenih prema sjedištu poslodavca pokazuje gotovo potpuno usklađene brojke, što govori o dobro uravnoteženoj lokalnoj ekonomiji.
ŽZH ostaje ekonomski stabilna regija
Ukupni podatci o zaposlenosti potvrđuju da je Županija Zapadnohercegovačka jedna od najstabilnijih regija u Federaciji BiH kada je riječ o tržištu rada. Posebno se ističu Široki Brijeg i Ljubuški, a potom Posušje i Grude, koji u svojim sredinama osiguravaju dovoljan broj radnih mjesta da gotovo u potpunosti pokriju potrebe lokalnog stanovništva.
S obzirom na rast potrošnje zabilježen u Širokom Brijegu, podaci o zaposlenosti dodatno učvršćuju njegovu poziciju jednog od vodećih gospodarskih pokretača ne samo županije, nego i šire regije.
Vrisak.info
