Županija Zapadnohercegovačka posljednjih je nekoliko godina jedina županija u Federaciji Bosne i Hercegovine koja bilježi pozitivan prirodni priraštaj. Međutim, ukupna slika županije skriva velike razlike među gradovima.
Dok Široki Brijeg, Posušje i Grude doprinose pozitivnom demografskom rezultatu, Ljubuški već godinama ostaje jedini grad u županiji koji bilježi negativan prirodni priraštaj.
ŽZH prekinula višegodišnji negativni trend
Županija Zapadnohercegovačka 2023. godine prekinula je niz od najmanje pet uzastopnih godina negativnog prirodnog priraštaja. Nakon najteže godine u promatranom razdoblju, kada je 2021. zabilježen minus od 393 stanovnika, uslijedio je snažan oporavak.
Prirodno kretanje stanovništva u Županiji Zapadnohercegovačkoj od 2020. do 2025. godine pokazuje izrazite oscilacije, s dugim razdobljem negativnog priraštaja i tek od 2023. prelaskom u pozitivne vrijednosti.
Godine 2020. i 2021. obilježene su snažnim padom – broj umrlih bio je znatno veći od broja rođenih (‑308 u 2020. i ‑393 u 2021.), što se može povezati s pandemijskim okolnostima i općim demografskim trendovima. Tek 2022. dolazi do ublažavanja minusa (‑184), ali prirodni priraštaj ostaje negativan.
Preokret nastupa 2023. kada se bilježi pozitivan saldo (+56), a 2024. i 2025. godine donose još izraženiji rast (+159 i +138). U tim godinama broj rođenih prvi put nakon duljeg razdoblja nadmašuje broj umrlih, što upućuje na blago poboljšanje demografske slike.
U razdoblju 2020.–2025. ŽZH je tako prošla put od najdubljeg negativnog priraštaja u posljednjem desetljeću do stabilizacije i pozitivnog trenda, iako je riječ o relativno skromnim brojkama koje tek naznačuju mogućnost demografskog oporavka.
Pozitivan trend posebno je ojačao tijekom 2024. i 2025. godine, kada je ŽZH bila jedina županija u Federaciji BiH u kojoj je broj rođenih bio veći od broja umrlih. U prvom tromjesečju 2026. godine županija je ponovno zabilježila blagi minus (-7), ali i dalje znatno bolji rezultat od susjedne Hercegovačko-neretvanske županije, gdje je prirodni pad u istom razdoblju iznosio -191.
Široki Brijeg nositelj pozitivnog trenda
Iako je Županija Zapadnohercegovačka na razini cjeline u pozitivnom demografskom saldu, najveći dio tog rezultata dolazi iz Širokog Brijega.
U 2025. godini Široki Brijeg imao je 374 rođene djece i prirodni priraštaj od čak +110 stanovnika. Time je taj grad ostvario najveći pozitivni rezultat u županiji i postao glavni pokretač ukupnog rasta.
Prirodni priraštaj u Županiji Zapadnohercegovačkoj u 2025. godini pokazuje jasne razlike među gradovima. Najveći rast bilježi Široki Brijeg, gdje je rođeno 374 djece, a umrlo 264 osoba, što daje pozitivan saldo od +110. Posušje također ostvaruje značajan plus (+54), s 182 rođenih i 128 umrlih. Grude su na granici stabilnosti – 171 rođeni i 158 umrlih donose tek +13.
Jedini grad s negativnim priraštajem je Ljubuški, gdje je broj umrlih (271) nadmašio broj rođenih (232), pa je saldo ‑39.
Ukupno gledano, tri od četiri grada u 2025. ostvarila su pozitivan prirodni priraštaj, što je važan pomak u odnosu na prethodne godine, ali razlike među sredinama pokazuju da demografski oporavak nije ravnomjeran.
Široki Brijeg jedini je grad u županiji koji istodobno ima najveći broj rođenih i najveći pozitivan saldo između rođenih i umrlih. Sa 110 stanovnika više rođenih nego umrlih u 2025. godini, sam je ostvario najveći dio ukupnog pozitivnog rezultata ŽZH.
Pozitivan doprinos daje i Posušje, koje je 2025. godinu završilo s prirodnim priraštajem od +54. Grad bilježi stabilan broj rođenih i povoljan odnos prema broju umrlih. Grude su također godinu završile u plusu, iako znatno skromnijem (+13).
Za razliku od njih, Ljubuški je 2025. godinu završio s prirodnim padom od 39 stanovnika, čime je ostao jedini veći grad u županiji s negativnim rezultatom.
Stanje u FBiH na temelju podataka za travanj
Federacija Bosne i Hercegovine nastavila je i u travnju 2026. bilježiti negativne demografske trendove.
Prema prvim podacima Federalnog zavoda za statistiku, tijekom travnja rođeno je 1.289 djece, dok je umrlo 1.720 osoba. To znači da je prirodni pad stanovništva iznosio 431 osobu.
Tijekom istog mjeseca sklopljeno je 779 brakova, razvedeno ih je 100, a vitalni indeks iznosio je 75, što znači da je na svakih 100 umrlih rođeno samo 75 djece.
Najviše djece rođeno je u Sarajevskoj županiji, gdje je evidentirano 305 novorođenih. Slijede Tuzlanska županija s 236 te Zeničko-dobojska županija s 229 živorođene djece. Najmanji broj rođenih zabilježen je u Posavskoj županiji, gdje je tijekom travnja rođeno samo šestero djece.
Najveći broj umrlih također je zabilježen u Sarajevskoj županiji, gdje je preminulo 387 osoba. U Tuzlanskoj županiji umrle su 354 osobe, a u Zeničko-dobojskoj 285.
Od svih deset županija u Federaciji BiH jedino je Zapadnohercegovačka županija zabilježila pozitivan prirodni priraštaj.
U toj su županiji rođene 83 bebe, dok je broj umrlih, prema procjeni Federalnog zavoda za statistiku, iznosio 65 osoba. Time je ostvaren prirodni priraštaj od 18 stanovnika, a vitalni indeks dosegnuo je 128, što je uvjerljivo najbolji rezultat u Federaciji.
Sve ostale županije zabilježile su više umrlih nego rođenih. Najveći prirodni pad imala je Tuzlanska županija s minus 118 stanovnika. Slijede Sarajevska županija s minus 82, Hercegovačko-neretvanska s minus 67, Zeničko-dobojska s minus 56, Posavska s minus 44, Srednjobosanska s minus 38, Unsko-sanska s minus 26, Hercegbosanska s minus 15 te Bosansko-podrinjska županija s minus tri stanovnika.
Hercegovačko-neretvanska županija i dalje bilježi izrazito nepovoljna demografska kretanja. Tijekom travnja ondje su rođene 82 bebe, dok je umrlo 149 osoba, pa je prirodni pad iznosio 67 stanovnika.
U istom razdoblju sklopljeno je 55 brakova, razvedeno ih je 10, a vitalni indeks iznosio je samo 55, što znači da je na svakih 100 umrlih rođeno tek 55 djece.
Podaci pokazuju da se negativni demografski trend nastavlja i tijekom 2026. godine. U siječnju je prirodni pad stanovništva iznosio 600 osoba, u veljači 465, u ožujku 311, a u travnju 431 osobu. Iako je u proljetnim mjesecima zabilježen nešto veći broj rođenih nego početkom godine, broj umrlih i dalje znatno premašuje broj novorođenih, što potvrđuje nastavak nepovoljnih demografskih kretanja u Federaciji Bosne i Hercegovine.
Vrisak.info
