Regija Hercegovina, kako je istaknuto u više navrata, prostor je s iznimno velikim brojem sunčanih sati, procjena znanstvenika je 2400 sati sunčeve svjetlosti godišnje, a kako bi se taj potencijal doveo u funkciju održivog razvoja, dugoročnog sa stajališta energetske neovisnosti, već se neko vrijeme realiziraju vrijedni projekti izgradnje solarnih elektrana u većem broju lokalnih zajednica
Putniku namjerniku koji ovih dana prolazi zapadnom Hercegovinom, smjerom prema Mostaru, zasigurno je pozornost privukao prizor na jednom od okolnih brda koja nadvisuju mostarsku kotlinu s jedne odnosno Mostarsko blato s druge strane.
Već je letimičnim pogledom s pristojne udaljenosti vidljivo kako se upravo na brdu naziva Mikuljača realizira značajna investicija, no tek se podrobnijim upoznavanjem s detaljima može jasno utvrditi kako će biti riječi o projektu koji će, zbog svojega strateškog značaja u procesu osiguranja energetske neovisnosti Bosne i Hercegovine, ali i dosezanja jasno zacrtanih pravila Europske unije o klimatskoj neutralnosti, biti nova uspješna priča iz Hercegovine. Priča koja će ovu regiju dodatno pozicionirati u smislu korištenja obnovljivih izvora energije.
Povoljan položaj
Na nakošenom platou spomenute uzvisine, okrenutom prema jugu, niču brojni solarni paneli, a prema dostupnim informacijama, radit će se o nizu solarnih elektrana koje gradi nekoliko poslovnih subjekata. Ekipa Večernjeg lista obišla je ovo gradilište, zasigurno jedno od najvećih kada govorimo o energetici na ovom prostoru, te se iz prve ruke uvjerila o dinamici radova na nekoliko solarnih farmi. S obzirom na geografski položaj, objekti će, očekuje se, imati iznimnu učinkovitost u prikupljanju sunčeve energije, a kada se tomu doda i činjenica da je regija Hercegovina jedno od najsunčanijih područja u Europi, rezultat je zajamčen. Vozeći se nedavno probijenom makadamskom prometnicom, uz nagib terena koji postaje sve veći i ne sluteći da nas samo nekoliko desetaka metara dijeli od potpuno uređenog platoa budućih fotonaponskih elektrana, primjećujemo sve veći broj gospodarskih vozila i strojeva. Znak je to da smo se približili ulasku na plato u zavjetrini koji je već sada dom stotinama solarnih panela, a u bliskoj budućnosti pridružit će im se i novi. Prizor kao iz nekih znanstveno-fantastičnih filmova, no ipak dovoljno realan za današnja tehničko-tehnološka dostignuća, otkriva nam kako je riječ o impozantnoj lokaciji na kojoj niče nekoliko elektrana čija će instalirana ukupna snaga, procjena je, iznositi oko 200 MW. Kako bismo zapravo plastično dočarali iznos planirane snage svih objekata, poslužit ćemo se usporedbom s nekim od većih hidroelektrana u okruženju koje su snage od 500 do 600 megavata, dok je NE Krško imao originalnu snagu od 632 MW, a nakon osuvremenjavanja elektrane, povećana je na 696 MW.
Procesi izrade
Domaćini iz kompanije Pozitron, jedne od onih koje grade ovdje, objasnili su nam proces izrade i montaže panela koji je zapravo složeniji nego što se na prvu čini. Naravno, pritom se pazilo na ispunjavanje najviših ekoloških i drugih standarda, ali se radilo i na postizanju visoke razine odnosa s lokalnim zajednicama. Dokaz je činjenica da su investitori vrijednim financijskim sredstvima podržali projekt dovođenja vode u obližnje selo Međine, kao i projekt sustava grijanja i hlađenja u župnoj crkvi u Pologu. Odnosi s lokalnom zajednicom su, ističu, od prioritetnog značaja te ključna misao vodilja prilikom realizacije kapitalnog projekta. Obilazeći pogone buduće elektrane vidljiva je pažnja kojom su se vodili prilikom pozicioniranja objekata koje je trebalo prilagoditi teško prohodnom krškom terenu i brojnim neravninama. Naravno, pritom je trebalo paziti i na pravilan razmak u redovima solarnih panela kako ne bi bacali sjenu na one iza sebe, a sve radi što bolje iskoristivosti visoke razine insolacije koja je odlika ovih krških krajeva.
Iznimni potencijali
Elektrana spomenute tvrtke Pozitron trebala bi početi s radom već nekada na proljeće, a nakon toga očekuje se i puštanje u rad drugih fotonaponskih elektrana na čijoj izgradnji rade druge tvrtke, odnosno investitori. Nešto sjevernije pridružit će im se i Grad Mostar koji će graditi vlastito solarno postrojenje te se time upisati u red rijetkih lokalnih zajednica koje imaju takav tip postrojenja. Večernji list već je ranije donio detalje navedenog projekta koji će također biti važan dio mozaika podizanja razine iskoristivosti potencijala za proizvodnju iz obnovljivih izvora energije. Na temelju analize potencijala u odnosu na broj sunčanih sati i promjene u cijenama električne energije na globalnoj razini, donesena je odluka o izgradnji solarne elektrane od 5 x 12 = 60 megavata (MW).
Regija Hercegovina, kako je u više navrata istaknuto, prostor je s iznimno velikim brojem sunčanih sati, procjena je znanstvenika 2400 sati sunčeve svjetlosti godišnje, a kako bi se taj potencijal doveo u funkciju održivoga razvoja, dugoročnog sa stajališta energetske neovisnosti, već se neko vrijeme realiziraju vrijedni projekti izgradnje solarnih elektrana u većem broju lokalnih zajednica. Jedan od primjera je i Elektroprivreda Hrvatske zajednice Herceg Bosne, jedino javno poduzeće koje svu svoju energiju dobiva koristeći obnovljive izvore, a koje na prostoru Grada Stoca realizira projekt najveće solarne elektrane u BiH snage od čak 150 MW.
Kada se tomu dodaju i drugi projekti, jasno je kako, zahvaljujući kapitalnim investicijama, BiH u cjelini može računati na iznimne prednosti u pogledu dostupnosti i količine električne energije, usporedno s tim pozicionirajući se među države koje idu ubrzanim putem u kontekstu strateške vizije Europske komisije za postizanje klimatske neutralnosti gospodarstva do 2050., kao i vizije programa djelovanja na okoliš do 2030. Uz to, u Federaciji BiH napravljen je važan iskorak na planu uređenja energetskog sektora prema pravilima i standardima Europske unije, kao i Europske energetske zajednice, uključujući donošenje seta energetskih zakona – Zakona o električnoj energiji, Zakona o energiji i regulaciji energetske djelatnosti i Zakona o korištenju obnovljivih izvora energije i učinkovite kogeneracije, piše Večernji list.
Vrisak.info
