Mostar i Hercegovina ostali su bez jednog od svojih istaknutih umjetnika. Nakon kraće bolesti preminuo je Toni Marić, akademski kipar, profesor i pedagog koji je svojim umjetničkim djelima, predanim radom u obrazovanju i snažnom povezanošću s hercegovačkom tradicijom ostavio dubok trag u kulturnom životu regije.
Od Mostara do akademskog kiparstva
Rođen 25. studenoga 1980. godine u Mostaru, Marić je osnovno i srednje obrazovanje završio u rodnom gradu, a zvanje akademskog kipara stekao je 2016. godine na Akademiji likovnih umjetnosti u Širokom Brijegu, u klasi profesora Nikole Vučkovića.
Ljubav prema kiparstvu naslijedio je iz obiteljske tradicije, a kroz cijeli umjetnički opus ostao je vjeran hercegovačkom kamenu, koji je postao njegov zaštitni znak i neiscrpan izvor inspiracije. Široj javnosti posebno se predstavio samostalnom izložbom „Kameni snovi“, održanom 2021. godine u mostarskom Ljetnikovcu Radobolja. Njegova djela progovarala su jezikom kamena, spajajući hercegovačku povijest, vjeru i identitet u prepoznatljiv umjetnički izraz.
Predani profesor i odgojitelj mladih
Osim kao umjetnik, Marić je bio cijenjen i kao pedagog. Tijekom svoje karijere radio je u više osnovnih i srednjih škola, prenoseći znanje i ljubav prema likovnoj umjetnosti mladim generacijama.
Za svoj rad primio je niz stručnih priznanja i nagrada, među kojima su priznanja naklade Alfa, Federalnog ministarstva kulture i sporta, Udruge PLUS te Učiteljskog vijeća Osnovne škole Silvija Strahimira Kranjčevića u Mostaru.
Bio je aktivni član Hrvatskog društva likovnih umjetnika u Federaciji Bosne i Hercegovine te sudionik brojnih kolektivnih izložbi i međunarodnih likovnih kolonija u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj i Južnoafričkoj Republici. Djelovao je i kao restaurator te autor više sakralnih umjetničkih djela, a sudjelovao je i u recenziji udžbenika likovne kulture te ilustrirao knjigu „Biti dijete“ autorice Sonje Jurić.
Reljef hercegovačkim franjevcima kao trajni spomenik
Među njegovim najznačajnijim djelima ističe se reljef postavljen 2012. godine u čitaonici Franjevačke knjižnice Mostar u samostanu sv. Petra i Pavla.
Riječ je o reljefu izrađenom u hercegovačkom kamenu miljevini, koji prikazuje glavu okrunjenog Krista iz koje se šire zrake križa prema rijeci, dok su oko nje prikazani portreti ubijenih hercegovačkih franjevaca mostarskog samostana. Djelo je postavljeno na mjestu nekadašnje samostanske razgovornice iz koje su komunisti 1945. godine odveli i ubili skupinu hercegovačkih franjevaca.
Reljef, nastao kao dar Provinciji i Franjevačkom samostanu Mostar, ostaje trajni spomen na njihovu žrtvu i jedno od najprepoznatljivijih Marićevih sakralnih ostvarenja.
Duboka povezanost s obiteljskom poviješću
Posebno mjesto u njegovu životu zauzimala je obiteljska baština. Kao unuk Nikole Marića-Bazića, čovjeka koji je nakon godina provedenih u komunističkom zatvoru ostavio snažan zavjet svojim potomcima, Toni Marić nastavio je njegovati obiteljsku tradiciju i uspomenu na pretke.
Upravo je on 2022. godine isklesao kip sv. Ante u prirodnoj veličini, postavljen uz obiteljsku kapelicu na Vraniću, izgrađenu kao ispunjenje zavjeta njegova djeda Nikole. Time je na poseban način spojio umjetnost, vjeru i obiteljsku povijest.
Nasljeđe koje ostaje
Svake godine obitelj Marić-Bazić okuplja se uz kapelicu i kip sv. Ante kako bi slavila svetu misu i čuvala uspomenu na svoje pretke. Toni Marić bio je važan dio tog nasljeđa, koje je svojim djelima dodatno obogatio i ostavio budućim naraštajima.
Njegov odlazak predstavlja veliki gubitak za mostarsku i hercegovačku kulturnu scenu, ali i za brojne učenike, kolege i prijatelje koji će ga pamtiti kao umjetnika iznimnog talenta, profesora velikog srca i čovjeka koji je u kamenu znao ispričati priče o vjeri, povijesti i identitetu svoga naroda.
Njegova djela ostaju trajno svjedočanstvo života posvećenog umjetnosti, obrazovanju i očuvanju kulturne baštine Hercegovine.
Vrisak.info
