Nekadašnji politički lider Hrvatske Republike Herceg Bosne (HRHB) Jadranko Prlić, koji je pred Međunarodnim kaznenim sudom za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) osuđen na 25 godina zatvora zbog zločina počinjenih u Bosni i Hercegovini, ponovno je od Međunarodnog mehanizma za kaznene sudove (MMKS) zatražio prijevremeno puštanje na slobodu.
Kako javlja BIRN BiH, Prlić je u novom podnesku prihvatio pravomoćnu presudu, kao i svoju osobnu odgovornost za zločine za koje je osuđen, te izrazio kajanje i sućut žrtvama i njihovim obiteljima.
„Prihvaća svoju osobnu odgovornost za zločine za koje je osuđen“
U podnesku koji je Mehanizmu uputio njegov branitelj Steven W. Becker navodi se kako je Prlić još u travnju 2024. dosegnuo prag od dvije trećine odslužene kazne.
„Na izričit zahtjev gospodina Prlića, ovdje se navodi da on prihvaća pravomoćnu presudu u svom predmetu. Prihvaća da su tijekom oružanog sukoba između Hrvata i Muslimana u BiH 1992. – 1994. godine počinjeni teški zločini, kako je utvrđeno presudama. Prihvaća svoju osobnu odgovornost za zločine za koje je osuđen“, navedeno je u podnesku.
Prlić je, kako se dodaje, izrazio duboko žaljenje zbog svoje osobne uloge u počinjenju zločina, bilo svojim postupcima ili propustima, te iskreno kajanje i sućut žrtvama muslimanske/bošnjačke nacionalnosti i njihovim obiteljima.
Govorio o godinama samoispitivanja
Dio podneska čini i Prlićeva osobna izjava u kojoj navodi kako njegov proces suočavanja sa zločinima zbog kojih je osuđen i vlastitom ulogom u njima nije prestao nakon prethodnog zahtjeva za prijevremeno puštanje na slobodu.
Prlić je naveo kako se proces samoispitivanja nastavio, među ostalim, i nakon savjeta predsjednice Mehanizma, sutkinje Graciele Gatti Santane, da nastavi surađivati sa zatvorskim vlastima u procesu samoispitivanja i rehabilitacije.
U zatvorskoj knjižnici, kako je naveo, pronašao je literaturu i priručnike kroz koje je, prema vlastitim riječima, „sam bolno osvijestio da moje odluke nisu bile samo politički ili vojni akti, već da su izravno uništile konkretne ljudske sudbine, obitelji i generacije, te da trauma žrtava ne prestaje završetkom rata, već traje i danas“.
„U tom procesu samoispitivanja, razmišljanja o svakom počinjenom zločinu i preispitivanju svoje uloge i odgovornosti u tim zločinima, ja sam u tišini svoje ćelije i sam sa svojim mislima, doživio duboku promjenu u umu i srcu“, napisao je Prlić.
Dodao je kako ta promjena nije došla preko noći te da je prošao dug put od negiranja i potiskivanja odgovornosti do njezina potpunog prihvaćanja i osude.
„Zločine ne čine narodi, nego pojedinci“
Prlić je u izjavi naveo kako želi svojim djelovanjem pridonositi miru, pomirenju i obnovi povjerenja među narodima i građanima Bosne i Hercegovine.
Za BiH je naveo da je riječ o njegovoj domovini kojoj želi sve najbolje, uključujući i punopravno članstvo u Europskoj uniji.
„Zločine ne čine narodi, nego pojedinci. Zločini se moraju iskreno priznati, a ne negirati. Presude ICTZ i MICT moraju se poštovati. Osuđeni ratni zločinci ne smiju se proglašavati herojima jer to izravno i duboko vrijeđa žrtve. To se jednako odnosi na sve“, napisao je Prlić.
Naglasio je kako prihvaća činjenična i pravna utvrđenja iz svojih presuda, uključujući utvrđenja o etničkom čišćenju i zločinima koje su pripadnici HVO-a počinili nad bošnjačkim stanovništvom.
„Osjećam neizmjerno kajanje i žaljenje zbog svoje odgovornosti za počinjene zločine i moje uloge u njima te svim žrtvama i njihovoj rodbini izražavam najiskreniju sućut zbog izgubljenih života i pretrpljenih mentalnih i fizičkih patnji“, naveo je.
Ako bude prijevremeno pušten, Prlić je poručio kako će, kako je napisao, ostati dosljedan stavu da se zločini ne smiju negirati niti zločinci glorificirati te da će, u okviru svojih mogućnosti, pridonositi izgradnji mira i obnovi povjerenja u BiH.
Raniji zahtjevi za prijevremeno puštanje odbijeni
U podnesku se navodi da bi, u slučaju puštanja na slobodu, Prlić živio sa suprugom u Zagrebu, gdje se nalaze njegove kćeri i njihove obitelji, a uzdržavao bi se od mirovine.
Prlić je i ranije u više navrata tražio prijevremeno puštanje na slobodu, ali je Mehanizam njegove zahtjeve odbijao.
Haaški tribunal ga je u studenome 2017. godine, zajedno s još petoricom visokih dužnosnika HRHB-a, pravomoćno osudio zbog zločina počinjenih tijekom rata u BiH. Prliću je izrečena kazna od 25 godina zatvora.
Nekadašnji ministar obrane HRHB-a Bruno Stojić, načelnik Glavnog stožera HVO-a Slobodan Praljak i zamjenik zapovjednika HVO-a Milivoj Petković osuđeni su na po 20 godina zatvora. Bivši zapovjednik Vojne policije HVO-a Valentin Ćorić dobio je 16 godina, dok je predsjednik Povjerenstva HRHB-a za razmjenu zarobljenika Berislav Pušić osuđen na 10 godina zatvora.
Tijekom izricanja pravomoćne presude 2017. godine Slobodan Praljak popio je otrov te je istoga dana preminuo.
Vrisak.info
