Kako zaštititi prirodu i uključiti građane u znanstvena istraživanja? Odgovor na to pitanje dobili su učenici srednjih škola iz Gruda i Čapljine koji su sudjelovali na edukativnoj radionici građanske znanosti (Citizen Science Workshop) održanoj u sklopu projekta SE4HuBlE, financiranog kroz program REINFORCING (Horizon Europe).
Organizatori, Centar za investicije i razvoj poduzetništva (CIRP) i STEMWise d.o.o., okupili su dvadesetak entuzijastičnih učenika s ciljem da ih educiraju o važnosti praćenja biološke raznolikosti i aktivnog sudjelovanja u zaštiti okoliša.
Učenici su, uz vodstvo stručnjaka, naučili tehnike praćenja bioraznolikosti, sudjelovali u terenskim aktivnostima te kroz interaktivna predavanja dobili uvid u načela otvorenog i odgovornog istraživanja i inovacija (ORRI načela).
“Posebno smo se fokusirali na invazivne vrste riba Parka prirode Hutovo blato te im pokazali kako se radi monitoring. Učenici su imali prilike pecati ribe, vagati ih, mjeriti te sve to zapisivati u radne materijale, što je posebno važno za njihov daljnji razvoj i učenje jer interaktivnost u ovakvim radionicama je izrazito važna. Bilo im je jako zanimljivo”, kazala je dr. sc. Irena Rozić, ravnateljica Parka prirode Hutovo blato.
Dr. sc. Adrijana Planinić naglasila je važnost građanske znanosti za očuvanje prirode:
“Broj znanstvenika koji se bave bioraznolikošću nije dostatan u odnosu na stvarne potrebe, stoga je ključno uključiti lokalnu zajednicu u istraživanja i očuvanje okoliša. Što se tiče opće svijesti o otvorenoj znanosti, u BiH je to novi pojam, međutim to je put Europske komisije. Ono što Europska unija uzme kao prioritet, akademska zajednica to slijedi”.
Zaštićena područja – učionice na otvorenom
Poseban fokus radionice bio je na zaštiti Hutovog blata, jednog od najznačajnijih mediteranskih močvarnih ekosustava u Bosni i Hercegovini, koji se suočava s brojnim ekološkim izazovima.
Dr. sc. Irena Rozić, ravnateljica Parka prirode Hutovo blato, osvrnula se na značaj radionica za buduće generacije:
“Zaštićena područja nisu samo centri biološke raznolikosti, već i učionice na otvorenom gdje učenici mogu izravno vidjeti i osjetiti važnost očuvanja ekosustava.”
Dodala je da su ove radionice za učenike jako važne jer bude u njima zanimanje za prirodu i zaštitu okoliša i životne sredine.
‘’Nažalost, nismo u potpunosti svjesni što uključenost građana u znanost i zaštitu prirode znači. Građanska znanost nudi mogućnosti i prostor da građani sudjeluju u praćenju kroz različite aplikacije, kao što je recimo brojanje ptica u Hutovu blatu. Ne mogu reći da ljudska svijest nije razvijenija, ali mislim da još imamo puno posla. Često najmanje cijenimo ono što nam je najbliže, a upravo je fokusmisliti globalno, a djelovati lokalno’’, zaključila je Rozić.
Radionica je organizirana u povodu nadolazećeg Međunarodnog dana biološke raznolikosti, a sudionici su zajedničkim snagama doprinijeli razvoju multidioničkog pristupa ekološkoj obnovi i održivom upravljanju prirodnim resursima.
Ovaj događaj označava ključni korak ka dugoročnoj zaštiti Hutovog blata, podizanju ekološke svijesti i jačanju suradnje među znanstvenim, obrazovnim i lokalnim zajednicama.
Vrisak.info
