Vinarija “Domanica d. o. o.”, doskora “Vina Zadro”, iz Domanovića, koja je prije dvije godine prešla u vlasništvo tvrtke MCI iz Širokog Brijega, pred novim je izazovima. Na dostignutom i postignutom ne samo da se neće stati nego predstoje krupni investicijski projekti – sadnja novih vinograda, voćnjaka… Razgovor s Marinom Gagrom, direktorom Domanice, počeli smo s osvrtom na prošlu vinogradarsko-vinarsku sezonu.
Uspješna godina
– Za našu vinariju prošla godina bila je jako uspješna, kako u plasmanu vina tako i u urodu grožđa. Kod vina najbitnije je plasirati naša bijela vina. U asortimanu imamo kvalitetna, vrhunska i selektivna vina. Bitno je spomenuti da je u ovoj vinariji prije 22 godine proizveden prvi pjenušac u svijetu od žilavke. Godišnja proizvodnja pjenušca je oko 5000 boca. Jako sam sretan što ljudi iz Hercegovine, turisti i gosti koji su čuli za naš pjenušac, dođu u vinariju kušati naš pjenušac. Što se tiče prodaje naših vina, najveća je u Bosni i Hercegovini. Izvozimo u Hrvatsku, Austriju, Njemačku… U 2024. godini dogovorili smo upravo u prvom tromjesečju izvoz u Srbiju i Crnu Goru – konstatira za Večernji list direktor Gagro pa ističe:
– Moram reći da sam ponosan i zahvalan svim našim djelatnicima što nam je prošla berba bila jako uspješna, čak smo zadovoljni kvalitetom grožđa nego hvaljene 2022. godine. Prošla godina za vinogradare je bila teška. Međutim, mi smo je uspješno prebrodili. Moglo bi se reći da je prošla godina bila ukupno lošija, ali to se ne odnosi na sve vinogradare. Na primjeru naše vinarije mogu reći da je podbacio jedino vranac, on je imao slabije prinose, a sve ostale sorte su bile super. Kvaliteta grožđa bila je bolja nego godinu prije. Glavnina naših vinograda je na Trijebnju, na nadmorskoj visini 430-440 metara, svakako da je i ta činjenica imala utjecaja da nam grožđe bude i zdravo i kvalitetno – konstatira direktor Gagro pa iznosi jednu zanimljivu procjenu:
– Što se tiče ove, 2024. godine, mislim da plasman vina uopće neće biti upitan. Po nekim spoznajama i razgovorima s kolegama, mogao bi se očekivati i nedostatak bijelih vina u rujnu. Kultura ispijanja bijelih i crvenih vina se mijenja, u posljednje vrijeme traženija su bijela vina. To je trenutačni trend. Što se tiče tog trenda, ni za vinare ni za vinoljupce neće biti štete jer ako crveno vino bude zrelo godinu dulje u hrastovim bačvama, neće to nikoga oštetiti, naprotiv, odležavanjem će dobiti na kvaliteti – dodaje.
Vinarija “Domanica” trenutačno ima 27 hektara vinograda, od kojih je 90 posto u privatnom vlasništvu, a deset posto na koncesiji. Međutim, prema informacijama koje stižu, to je tek početak jer tvrtka MCI preuzela je najkvalitetnije zemljište i na Dubravama (stolačko područje) i u dolini Neretve (čapljinsko područje).
– Uzeli smo na koncesiju bivše stolačke vinograde u Jasoču, ukupno 54 hektara. Nedavno smo na toj površini završili prvu fazu pripreme zemljišta – uradili iskope, odstranili korov, žicu, kolce. Slijedi druga faza u kojoj ćemo provesti kompletnu sanaciju zemljišta, a poslije toga ćemo urediti cijelu parcelu i posaditi neku pretkulturu, djetelinu ili neke žitarice. Završna faza bit će podizanje novih vinograda – optimističan je sugovornik Večerenjeg lista.
Preuzimanje Agroherca
Od konca prošle godine govori se da tvrtka MCI preuzima i čapljinsku tvrtku “Agroherc”, velikog proizvođača voća i grožđa. Istina ili samo priča, o tome kaže:
“Jest, sad se može potvrditi ta informacija, tvrtka MCI je postala većinski vlasnik Agroherca. Planovi su veliki, ozbiljna je priča. Mislim da će to biti jedan od najvećih pothvata u ovom dijelu Hercegovine kada su u pitanju voćarstvo i vinogradarstvo”, kaže za Večernjak.
U ovoj vinariji trenutačni prioritet je rezidba vinove loze.
“Plan prodaje vina u 2024. godini smo napravili, trenutačno nam je prioritet rezidba vinove loze u vinogradima. Zbog vremenskih prilika imamo problema, premda imamo predrezač, taj privi dio se radi traktorski. Međutim, kad dolaze ljudi, rezači loze, zbog raskvašenog zemljišta nije im lako.”
U sastavu Vinarije “Domanica” je i restoran koji goste prima isključivo uz dogovore i rezervacije. U ponudi su autohtona jela u prvom redu – hladne plate, selekcija livanjskih sireva sir, pršut, uštipci, domaće pite, janjetina, teletina… te domaće voće i povrće kojim Dubrave obiluju. Reklo bi se – zaokružena priča s plodnih Dubrava, a grandiozniji zahvati tek slijede.
Vrisak.info
