Kada je nedavno Mostar na svečanosti u francuskom gradu Toulouseu službeno preuzeo titulu “Europski grad vina Dionisio”, bila je to kruna napora niza aktera koji su marljivo radili na promociji ovog oblika poljoprivrede, a koji je usko vezan uz razvoj turizma.
Tematika uvezivanja ovih dvaju segmenata gospodarstva proteklih godina dobiva na vrijednosti te se nameće kao poželjan model kojim BiH u cjelini može obogatiti svoju turističku ponudu, servirajući sve brojnijim gostima domaće prehrambene proizvode. No, nije vino jedina poljoprivredna kultura koja postaje prepoznatljiva kada govorimo o turističkim potencijalima.
Specifičnosti Hercegovine
Tu je i maslinarstvo, osobito razvijeno na jugu Hercegovine, a Neum, jedini bosanskohercegovački grad na moru, ima velike planove kada govorimo ovoj grani gospodarstva kroz njezino uvezivanje s turističkom ponudom.
Načelnik jedinog bh. grada na moru Dragan Jurković u razgovoru za Večernji list nedavno je potvrdio kako su pri završetku strategije razvoja općine Neum, a dio fokusa stavili su i na ruralni turizam, odnosno razvoj zaleđa. Cilj je iskoristiti sve potencijale koje taj prostor ima, kako u kontekstu turizma tako i u pogledu drugih grana gospodarstva, a među njima je i poljoprivreda, osobito maslinarstvo. – Nadam se da ćemo brendirati naše masline u idućim godinama. To je iznimno važno uzimajući u obzir činjenicu da je prostor neumskog zaleđa idealan za razvoj maslinarstva. Cilj je, uz uljaru, koju smo prošle godine pokrenuli, dobiti brendirano ulje – poručio je Jurković. Upravo se u ovim riječima skriva i odgovor na pitanje što bi BiH, odnosno njezini brojni bogati specifični geografski predjeli mogli dobiti ako bi pokrenuli procese uvezivanja poljoprivrede i turističkih potencijala.
Podizanje turističke ponude na višu razinu, odnosno njezino obogaćivanje, nešto je što je i trend u svjetskim turističkim kretanjima jer gost prilikom posjeta određenom dijelu države želi iskusiti sve što taj predio nudi, a lokalna kuhinja svakako je jako važan segment ukupnog dojma koji će ponijeti kući. Uz to, uvezivanje ovih dviju gospodarskih grana značilo bi mnogo i kada govorimo o jačanju poljoprivrednih gospodarstava, a koja bi imala zajamčeno “tržište” za plasman svojih proizvoda, bilo da je riječ o biljnoj bilo animalnoj proizvodnji. Ohrabruje činjenica da je Federacija BiH nedavno dobila strategiju razvoja turizma za razdoblje do 2027. godine, a riječ je o dokumentu koji predstavlja temelj i prvi korak prema trajnom naglašenom partnerskom te stručnom stavu razvoja turizma Federacije BiH. Trajni cilj provedbe strategije je zadovoljstvo turista i turističkih djelatnika. Turizam je kao gospodarska djelatnost prepoznat i označen prioritetnim u strateškim ciljevima i mjerama razvoja Federacije BiH. Također, bogati turistički potencijali, uz pažljiva i planska ulaganja, u kratkom roku mogu postati generator gospodarskog razvoja, navedeno je.
Potpora i održivost
Važnu potporu podizanju turističkih potencijala na višu razinu BiH pruža i USAID, odnosno njegov Projekt razvoja održivog turizma BiH koji radi na unaprjeđenju ljudskog kapitala u sektoru turizma, razvoju inovativnih turističkih proizvoda, poboljšanju pristupa financijama za turističke biznise, harmoniziranju politika i propisa te na preobražaju brenda i promocije destinacije. USAID-ov projekt Turizam prepoznaje jedinstvenost destinacije BiH, u koju su utkani neki od najintrigantnijih prirodnih pejzaža u Europi i bogato kulturno nasljeđe. Jedan od glavnih pokazatelja da turistički sektor može postati katalizator pozitivnih promjena i ekonomskog rasta je 2019. godina, kada je BiH bila treća u svijetu po stopi rasta turizma, a doprinos nacionalnoj ekonomiji bio je veći od 431 milijun američkih dolara. Pitanje održivosti usko je vezano i uz tematiku ojačavanja konkurentnosti. Tako su krajem prošle godine održane radionice “Put k zelenom i uspješnom održivom turizmu” u Sarajevu, Tuzli, Banjoj Luci i Mostaru. U cilju bolje konkurentnosti bosanskohercegovačkih destinacija na lokalnom i globalnom tržištu USAID-ov Turizam osigurao je ciljanu tehničku potporu kroz radionice koje je predvodio direktor Globalnog vijeća za održivi turizam (GSTC) Randy Durband.
Ovo je samo jedna od aktivnosti programa koji nastoji podići letvicu turističke ponude u zemlji. A kako bi BiH postala još prepoznatljivija na svjetskim kartama, već navedeno pitanje uvezivanja gastronomije i turizma nameće se kao jedan od ključnih preduvjeta, piše Večernji list.
Vrisak.info
