Rat u Iranu snažno je pogodio svjetsku rafinerijsku industriju, a posljedice bi se mogle osjećati godinama.
Prema Reutersovoj analizi, cijene dizela i benzina mogle bi se zbog smanjenih rafinerijskih kapaciteta zadržati na povišenim razinama i nakon što se stanje na tržištu sirove nafte stabilizira.
Dok se tržište sirove nafte zasad relativno dobro nosi s naglim padom proizvodnje na Bliskom istoku, rafinerije imaju znatno manje mogućnosti za nadoknadu izgubljenih kapaciteta. To se već jasno odražava na sve veći jaz između cijena sirove nafte i prerađenih naftnih proizvoda.
Cijena Brenta trenutačno iznosi oko 90 dolara po barelu, što je približno 25 posto više nego na početku sukoba, ali i dalje znatno manje od ratnog vrhunca od 118 dolara.
Gorivo poskupjelo znatno više od nafte
Cijene goriva, međutim, rastu puno snažnije. Europski dizel od početka rata poskupio je više od 70 posto, dok je američki benzin skuplji oko 60 posto.
Rat je iz pogona izbacio više od petine rafinerijskih kapaciteta na Bliskom istoku, a dodatni problem predstavlja zatvaranje Hormuškog tjesnaca, ključne rute za izvoz energenata.
Istodobno, ukrajinski napadi na rusku energetsku infrastrukturu dodatno su smanjili količinu nafte koja se prerađuje u Rusiji. Ruska prerada pala je gotovo 30 posto, na manje od četiri milijuna barela dnevno, nakon čega je Moskva u srpnju zabranila izvoz dizela.
Rafinerijske marže dosegnule rekordne razine
Posljedice poremećaja najvidljivije su na rafinerijskim maržama, koje su u Europi, Aziji i SAD-u dosegnule rekordne razine.
U Europi se razlika između cijene dizela i sirove nafte od veljače više nego utrostručila te je premašila 75 dolara po barelu. U SAD-u su dizelske marže porasle više od 140 posto i u ponedjeljak dosegnule rekordnih 100 dolara.
Prema podacima Međunarodne agencije za energiju, prerada u svjetskim rafinerijama tijekom drugog tromjesečja bila je za 5,1 milijun barela dnevno manja nego godinu ranije.
Potražnja za prerađenim proizvodima istodobno je pala za četiri milijuna barela dnevno, no ni to nije bilo dovoljno da nadoknadi pad ponude. Tržištu je nedostajalo više od milijun barela dnevno, a u trećem tromjesečju očekuje se dodatno pogoršanje odnosa ponude i potražnje.
Zalihe goriva ubrzano se smanjuju
Dodatni problem predstavlja brzo smanjenje zaliha goriva koje su dosad ublažavale posljedice manjka na tržištu.
Globalne zalihe nafte od ožujka do srpnja smanjivale su se prosječno za 3,5 milijuna barela dnevno, što odgovara više od tri posto svjetske potrošnje. Očekuje se da će se taj trend nastaviti i do kraja godine.
U SAD-u su zalihe dizela, prema službenim podacima, najniže za ovo doba godine u posljednja tri desetljeća, dok su zalihe benzina na najnižoj sezonskoj razini od 2012. godine.
Čak i ako dođe do diplomatskog dogovora između Washingtona i Teherana i ponovnog otvaranja Hormuškog tjesnaca, cijene goriva ne bi se nužno brzo vratile na ranije razine.
Tijekom rata oštećeno je više od 20 rafinerija u zemljama Perzijskog zaljeva, a njihova obnova mogla bi potrajati zbog dugih rokova isporuke ključne opreme.
Visoke cijene mogle bi se zadržati godinama
Sve navedeno povećava rizik da visoke cijene energije dulje ostanu izvor inflacijskog pritiska za svjetsko gospodarstvo.
Visoke cijene već se prelijevaju na potrošače, dok iscrpljene zalihe i smanjeni rafinerijski kapaciteti nastavljaju stvarati snažan pritisak na tržište.
Energetski šok mogao bi stoga postati dugotrajniji problem, osobito za Europu i Aziju, gdje su uz cijene goriva porasle i cijene ukapljenog prirodnog plina.
Vrisak.info
