Nova maslinarska zvijezda na europskom Mediteranu je Hercegovina, piše utjecajni američki specijalizirani časopis i portal Olive Oil Times u kojem se napominje da je tradicija uzgoja na ovim prostoru duga, a o proizvodnji maslinova ulja svjedoče i rimski ostaci u južnom dijelu Čapljine i Mogorjela.
Autor Nedjeljko Jusup piše kako je organizirani uzgoj započeo tek nedavno pa se tako od 1977. godine kada je na cijelom području Hercegovine bilo 6.000 stabala danas došlo do njih 87.000, a prostiru se na 350 hektara što znači da se njihov broj povećao za čak 14,5 puta ili više od 1.450 posto.
“Idemo krupnim koracima naprijed”, izjavio je dr. Marko Ivanković, direktor Federalnog agromediteranskog zavoda Mostar (FAZ) koji je otkrio da se uz uspon sadnje razvija i prerada što se posebno odražava na kvalitetu ulja. Danas maslinari odvajaju oštećene plodove, ispravno iz odlažu u kašete te ih odmah donose u uljaru kako bi ih se preradilo u roku od 24 sata.
Sve veća kvaliteta
O ovom napretku svjedoči i period od samo desetak godina. Naime, u 2011. godini u organizaciji FAZ-a pokrenuta je manifestacija Dani masline, kada su na ocjenjivanje pristigla samo 24 uzorka. “Tada, a i nekoliko godina poslije bilo je ulja svih klasa, od lampante preko djevičanskog do ekstra djevičanskih ulja. U međuvremenu situacija se promijenila u korist vrhunskih ulja. Sva su u klasi ekstra djevičanskih”, otkriva Ivanković.
Sva su ulja u klasi ekstra djevičanskih
Podsjetimo, visoka kvaliteta hercegovačkih ulja potvrđena je i na međunarodnim smotrama kao što je prestižno svjetsko natjecanje maslinovih ulja “NYIOOC World Olive Oil Competition” koje se svake godine održava u New Yorku. Prošle su godine od dva pristigla uzorka iz Hercegovine, oba osvojila medalje. Ulje “Krš” Obiteljske vinarije Škegro zlatnu, a “Mandino” porodici Slavka Čule srebrnu medalju čime se Bosna i Hercegovina plasirala na 23. mjesto.
Saznajemo i da će FAZ potaknuti i druge maslinare da ove godine učestvuju na NYIOOC-u, a Ivanković tvrdi da hercegovačka ulja po kvaliteti ne zaostaju ni za španskim, talijanskim, grčkim i drugima iz daleko poznatijih maslinarskih zemalja. Kako smo na Agroklubu već pisali, u sklopu projekta Evropske unije pod nazivom ARISTOIL kojim se provjerava zdravstvena učinkovitost maslinovog ulja, hercegovačka s čak 600 mg/kg fenola pokazala su se najkvalitetnijima.
Kada je riječ o sortama, najzastupljenije su Oblica, Leccino, Pendolino i Istarska bjelica kao lideri te druge poput Frantoio, Buža, Ascolana tenere, Drobnica, Levantinka, Lastovka, Carolea, Coratina i dr. Treba izdvojiti sortu Ciperssino, kao vjetrobran u maslinicima gdje je utjecaj vjetra značajan zbog specifičnosti područja uzgoja.
Cilj je dostići 1.000 ha pod maslinama
Ivanković je za Olive Oil Times izjavio kako je u idućem srednjoročnom razdoblju cilj dostići 1.000 ha pod maslinama, a u planu je i promocija svakodnevne konzumacije maslinovog ulja te poticanje potrošnje koja sada iznosi samo 0,24 litre per capita. Također, nastojat će i povećati proizvodnju ekstra djevičanskog sa sadašnjih 260.000 na 1000.000 litara čime bi se anulirao uvoz koji sada iznosi 589.548 litara u vrijednosti 1.996.769 eura i povećao izvoz maslinovih ulja koji sada iznosi samo 9.798 litara u vrijednosti 20.060 eura.
Maslinik na krševitom terenu
Buduća istraživanja, kaže Ivanković, fokusirat će se na njegova ljekovita svojstva promoviranjem zdravstvene vrijednosti maslinovog ulja kao funkcionalne hrane prema EU zakonodavstvu. Ulogu u svemu tome ima i ovlašteni Službeni panel za organoleptičku analizu djevičanskih maslinovih ulja u svrhu službene kontrole. Lani je osnovano udruženje uljara i maslinara – Hercegovačka udruga uljara i Maslinara (HUUM).
“Zajedno s povećanjem broja komercijalnih proizvođača i povećanjem prerađivačkih kapaciteta, a uljara je trenutno pet, teži se zaštiti izvornosti i geografskog porijekla hercegovačkog maslinovog ulja i njegovom brendiranju”, zaključio je Ivanković za Agroklub.ba.
Vrisak.info
