U vrijeme kada je ekonomija na staklenim nogama na globalnoj razini, brojne države i investitori okreću se zlatu, što potvrđuje i činjenica da je cijena zlata na svjetskom tržištu tijekom vikenda premašila rekordnu vrijednost od 1.944 dolara po unci ili otprilike 28 grama. Već u prvom kvartalu ove godine udvostručila se kupovina zlata, a takvi trendovi su nastavljeni i u drugom tromjesečju.
Najviše zlata u prvoj polovini 2020. godine kupili su Nijemci, i to 83,5 tona, čime su pretekli i Kineze. Podsjetimo da je posljednji rekord zabilježen 2011. godine kada su cijene zlata dosegle 1.920 dolara po unci. Kako je oporavak ekonomije od posljedica pandemije prilično spor, prije svega zbog neizvjesnosti situacije, investitori se okreću investiranju u sigurnije oblike aktive, poput plemenitih metala, pojašnjava ekonomski analitičar i profesor na Internacionalnoj poslovno-informacijskoj akademiji u Tuzli Damir Bećirović.
Stoga je, kako kaže profesor, bilo za očekivati povećanu potražnju za zlatom, što je i utjecalo na povećanje cijene zlata na svjetskom tržištu. Zašto investitori biraju baš zlato, pojašnjava ekonomski analitičar Admir Čavalić. “Pri padu ekonomskih parametara, i općem gubitku vrijednosti, potrebno je pronaći nešto gdje se može skladištiti vrijednost, dok ne prođu krizna vremena.
Zlato je tradicionalno dobra opcija i to zbog niza karakteristika – oskudnost, simbolika i globalna prepoznatljivost, odnosno upotrebljivost, za nakit prije svega. U ovom trenutku zlato se prije svega kupuje zbog čuvanja vrijednosti, što objašnjava veću potražnju u zemljama zapada, poput Njemačke. Tradicionalno, Kina, Indija i arapske zemlje su prednjačile po pitanju potražnje za zlatom, ali u obliku nakita. Sada, u vrijeme globalne recesije, zlato se manje vrjednuje zbog estetike, a više zbog investicijskog potencijala.
Zbog toga je teško procijeniti kretanje cijene zlata. Prirodno dolazi do porasta potražnje za zlatom u smislu investiranja, to jeste čuvanja vrijednosti, dok s druge strane imamo pad potrošnje zlata pri proizvodnji nakita i u industrijskoj potrošnji”, govori Čavalić. On podsjeća da su i kriptovalute nastale tijekom posljednje ekonomske krize 2009. godine, a danas svjedočimo porastu obima trgovanja kriptovalutama. Ipak, zlato je primamljivije onima koji se plaše online manipulacija, govori nam Čavalić.
“Podatci pokazuju da je zlato, uz kriptovalute, posebno atraktivno za razvijajuće zemlje gdje postoji monetarna nestabilnost, kao što je Turska. Kada građani i privrednici izgube povjerenje u monetarne politike ili još gore, osjete strah od njih, što je slučaj u Venecueli, onda teže alternativnim načinima čuvanja vrijednosti. U tom smislu, ne treba očekivati nešto posebno u BiH, slabije razvijenoj zemlji, s izuzetno stabilnom monetarnom politikom i niskim stupnjem financijske digitalizacije”, smatra Čavalić.
Međutim, neopravdan strah od inflacije ili povećanja cijena tijekom ovogodišnje ekonomske krize, kako kaže Čavalić, potkopava povjerenje u valute i to prirodno tjera investitore ka zlatu.
“Zlato je inače dobro za investiranje u vrijeme kriza ili pak na dulje vremensko razdoblje. Ne treba praviti neke posebne teorije zavjera u vezi sa zlatom, naročito ako znamo da je porast cijene zlata rezultat pojedinačnih odluka na milijune investitora širom svijeta – kako fizičkih i pravnih osoba, tako i država. Nema tu neke posebne zavjere, niti vizije, već investitori jednostavno prate aktuelne parametre i na bazi navedenih nastoje donijeti što je moguće racionalniju odluku. Ove strategije su vođene panikom i teško je u ovom trenutku procijeniti njihovu efektivnost”, zaključio je Čavalić.
Prema procjenama svjetskih stručnjaka, zlato bi moglo dostići rekordnu cijenu od 2.000 dolara, što bi se moglo desiti i kroz nekoliko dana. Najveći razlog tome, kako su nedavno kazali analitičari Bloomberga, jeste što produžena pandemija usporava ekonomski oporavak. Forbes s druge strane tvrdi da će cijene zlata do kraja godine premašiti cijenu od 2.000 dolara po unci, što ne znači da u mjesecima ili danima poslije neće ponovno pasti. Naprimjer, jednog dana u siječnju 1980. godine cijena unce zlata skočila je s 825 na 850 dolara, što je iznos koji decenijama nije dostignut, ali je samo dan kasnije pala na 682 dolara po unci.
Vrisak.info
