Na osnovu Ugovora o Energetskoj zajednici i zahtjeva Direktive o internom tržištu, u Federaciji BiH se čeka da započne proces prestrukturiranja elektroenergetskog sektora.
To će, službeno, biti moguće nakon što Dom naroda Parlamenta Federacije BiH na nekoj od sljedećih sjednica da suglasnost na Program prestrukturiranja elektroenergetskog sektora, a koji je ovaj tjedan prihvatio Zastupnički dom.
Prva aktivnost bit će formiranje operatora distributivnog sistema (ODS), odnosno pravno i upravljačko razdvajanje djelatnosti distribucije od ostalih elektroprivrednih djelatnosti (proizvodnja, opskrba, trgovina) unutar elektroprivreda.
Suština ovog procesa je, kako je izjavio Feni federalni ministar energije, rudarstva i industrije Nermin Džindić, izdvajanje distribucije kao mrežne djelatnosti koja predstavlja prirodni monopol, od ostalih djelatnosti za koje je moguća konkurencija.
Shodno tome „distributivna djelatnost je regulirana i tarife za njeno poslovanje (mrežarina) utvrđuje regulator“.
– Ova obaveza bit će realizirana tako što će elektroprivrede registrirati poduzeća za djelatnost distribucije koja će biti u njihovom vlasništvu. Ta nova poduzeća će, u skladu sa direktivom, imati veliki stupanj samostalnosti, te biti neovisna u pogledu poslovnog upravljanja, organizacije i donošenja odluka, u odnosu na elektroprivrede kao vlasnike. Suština ovih odredbi je da se spriječi eventualno narušavanje konkurencije, odnosno da se omogući da usluge mreže mogu koristiti svi opskrbljivači na tržištu pod jednakim uvjetima – pojasnio je Džindić.
Ostale elektroprivredne djelatnosti su tržišne, odnosno „otvorene su za konkurenciju, a krajnje cijene nisu regulirane“.
– Izuzetak je univerzalna usluga, snabdijevanje domaćinstava i kupaca na niskom naponu za koju tarife odobrava regulator. Prema tome, za razliku od distribucije, direktiva za ove djelatnosti ne utvrđuje nikakve obaveze u pogledu razdvajanja – naglasio je Džindić.
Zbog navedenog, u Programu je odabran pristup da za ove djelatnosti ne treba prejudicirati modele reorganizacije, posebno u pogledu pravnog razdvajanja, već da treba prvo uraditi detaljne analize i na osnovu njih donijeti odgovarajuće odluke.
– To se odnosi i na djelatnost rudarstva, koja je povezana sa dugoročnim statusom termoelektrana i planovima korištenja ugljena. Pri tome će od posebnog značaja biti planovi koji će utvrditi ciljeve BiH u globalnim procesima dekarbonizacije i transformacije elektroenergetskog sektora, posebno Nacionalni energetski i Klimatski plan (NECP) koji BiH mora donijeti i na osnovu odluka Energetske zajednice i na osnovu Pariškog sporazuma – rekao je u razgovoru za Fenu federalni ministar energije, rudarstva i industrije Nermin Džindić.
Bosna i Hercegovina je potpisnik Ugovora o uspostavi Energetske zajednice koji je na snazi od 1. srpnja 2006. godine. Time je preuzeta obaveza preuzimanja i provedbe pravne stečevine Europske unije koja se, između ostalog, odnosi na tržište električne energije.
Osnovni cilj energetske zajednice, sa aspekta tržišta električne energije, je kreiranje stabilnog i jedinstvenog regulatornog okvira i tržišnog prostora koji osigurava pouzdanu opskrbu električnom energijom i može privući investicije, prenosi HMS.
Vrisak.info
