– Priželjkivali smo kraj pandemije, ali ne ovakav, sve češće se može čuti u javnosti, osobito proteklih dana, nakon što su posljedice ruske invazije na Ukrajinu i sankcije Rusiji zahvatile i BiH.
Nemoguće je bilo očekivati da ekonomsko kažnjavanje jedne od najmoćnijih država na svijetu neće imati dalekosežne posljedice, međutim, sve se počelo odvijati praktički preko noći.
Od nafte do hrane, u mnogočemu cijeli svijet ovisi o Rusiji i Ukrajini, gledajući zajednički, najvećim izvoznicima pšenice i kukuruza na svijetu, pa su i cijene svega porasle.
Pa što u tom slučaju može BiH?
Odgovor je jasan – proizvoditi. To je Večernji list BiH prokomentirao i sa Zoranom Raičem, predsjednikom udruge “Hercegovački plodovi Mediterana”.
Obogaćivanje zemlje
– U ovoj fazi aktualna je sadnja krumpira i treba je pojačati, osobito za vlastite potrebe, a i tko prodaje. I ratarsku smo proizvodnju podcijenili. Kod nas jesu usitnjene parcele, ali može se raditi, ima zemljišta za posijati pšenicu, ječam…
Ukrajina je najveća žitnica u Europi, jedna od najvećih na svijetu i doći će do oscilacija. Ne kažem da će nedostajati pšenice, ali dobro je imati za vlastite potrebe – priča Raič.
Podsjeća i na cijenu gnojiva koja je jako porasla. – Negativno je to što je materijal jako poskupio, u nekim gnojivima i do 300 posto, ali treba se dijelom vratiti i stočarstvu pa tako doći do gnojiva i obogatiti zemlju kako bismo ovdje imali proizvodnju koja će nas prehraniti – priča za Večernji list Zoran Raič.
Kada su u pitanju plodovi Mediterana, kojima se bavi i sama udruga, Raič je rekao sljedeće.
– Što se tiče maslinarstva, aktualna je rezidba i rezat će se do cvjetanja, tako da nije kasno i ne treba žuriti. Isti je slučaj i s rezidbom smokve jer postoji bojazan da bi kasnije moglo doći do mrazova, a nadamo se da neće biti ništa značajnije u pitanju.
Sa šipkom je situacija drukčija jer je drvenast pa mu ne bi trebao smetati potencijalni led – priča nam Raič. A o proizvodnji za osobne potrebe u Večernjem listu uporno govorimo od početka pandemije, svjesni situacije i važnosti proizvodnje hrane i sigurnosti koju takav život nudi.
Također, domaću hranu nećemo organski tretirati jer razmišljamo i o vlastitom zdravlju, a sam rad na zemljištima naše psihofizičko stanje učinit će još boljim. Još u listopadu prošle godine ombudsman za zaštitu potrošača u BiH Saša Marić upozorio je na novi rast cijena hrane.
Financijske uštede
– Proizvodnja hrane za osobne potrebe iznimno je dobrodošla, ali, nažalost, imamo one koji nisu skloni tome ili ne znaju to raditi, međutim, hvale je vrijedan potez svake razine vlasti koja to zagovara. To je prilika da se iskoriste prirodna bogatstva koja su u BiH jako velika, imamo zemljišta na kojima štošta može uspijevati, vodu te to u budućnosti može donijeti i osobnu zaradu, ali i značajne financijske uštede jer sve ono što posadite ili posijete nećete morati kupovati, imat ćete hranu za sebe. Na kraju krajeva, to je kontrolirana domaća hrana, bez dodatnih pesticida. Niste primorani kupovati nešto o čemu ne znate ništa, već uzgajate sebi kvalitetno i domaće – istaknuo je Marić. U idućem razdoblju potreban je zaokret u glavama, ali ovog puta trajni, da zemljišta ne vrijede ako ih pustimo da zarastu u korov.
Naravno, jedan od uvjeta je i da nam vrijeme bude saveznik, ali i mi moramo sve uzeti u obzir. Ako već desetak godina pričamo kako su se godišnja doba “pomaknula” za mjesec dana i kako zima počinje kasnije i traje dulje barem mjesec, pa i do mjesec i pol, onda sa sezonskim kulturama treba pametnije.
S malo strategije BiH u proizvodnji hrane može biti među liderima.
Vrisak.info
