Kumulativni rast BDP-a je ukupan postotni zbroj rasta bruto domaćeg proizvoda kroz određeno razdoblje (primjerice, tijekom godina), a služi kao indikator ukupnog gospodarskog napretka.
Umjesto da promatramo samo pojedinačne godišnje stope rasta, kumulativni rast daje sliku o ukupnom povećanju ekonomske aktivnosti tijekom vremena, prenosi Večernji list.
To je zbroj postotnih promjena BDP-a u nizu uzastopnih razdoblja kao što su tromjesečja, godine… Pomaže u usporedbi performansi gospodarstva s drugim zemljama, kao što je to naglašeno u kontekstu EU-a.
Kako prenosi Avaz, a prema jesenskoj prognozi koju je izradila Europska komisija za 2024. godinu, kumulativni rast BDP-a u promatranom razdoblju od 2024. do 2026. godine u državama tzv. Adria regije iznosit će u prosjeku 9,32 posto, dok će na razini Europske unije u istom razdoblju biti svega 4,26 posto.
U takvim okolnostima zemlje Jadranske (Adria) regije postaju motor ekonomskog rasta cijelog europskog kontinenta.
Inače, zemlje Jadranske regije su one koje izlaze na Jadransko more, uključujući Sloveniju, Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu, Crnu Goru, Albaniju i Italiju, a nerijetko se u širem ekonomskom ili geopolitičkom kontekstu u tu skupinu zemalja uvrštavaju i susjedne te zemlje bližeg okruženja poput Srbije i Sjeverne Makedonije zbog snažnih veza, iako one nemaju izlaz na more.
To je posebno značajno napomenuti u trenutačnom gospodarskom kontekstu u kojem snažna i velika gospodarstva poput austrijskog, njemačkog, talijanskog i drugih ostvaruju tek zanemariv oporavak ili čak i izvjesnu stagnaciju.
Zanimljiv je podatak kako najveći kumulativni rast BDP-a u spomenutoj skupini Adria zemalja Europska komisija predviđa susjednoj Srbiji, prema vlastitim prognozama, čak 12,92 posto do 2026., što je drugi najveći zabilježeni rast među članicama i državama koje su kandidati za članstvo u EU.
Srbija se tako našla na drugom mjestu, odmah iza Malte. Iza Srbije našla se susjedna Crna Gora s kumulativnim rastom BDP-a u razdoblju od 2024. do 2026. od 11,51 posto. Slijedi naš zapadni susjed Hrvatska, koja se na ovoj karti smjestila na treće mjesto s prognoziranim rastom od 10,12 posto.
Tako je Hrvatska ostvarila veliki uspjeh te se ubraja među najuspješnije zemlje EU u postpandemijskom razdoblju. BiH će sa Slovenijom i Sjevernom Makedonijom, iako nešto sporije od vodećih zemalja u bližem okruženju, također ostvariti veći rast od prosječnog u EU.
Tako kumulativni rast BDP-a za BiH (2024. – 2026.), prema predviđanjima jesenskog izvješća koje je objavila Europska komisija bi trebao iznositi 7,9%. Odmah iza BiH je Sjeverna Makedonija s rastom od 7,06 i Slovenija sa 6,43%. Glavni razlog i uzrok ovakvog rasta kod zemalja okruženja primarno je domaća potražnja i prvenstveno rast osobne potrošnje.
Kako navodi Avaz, u kontekstu mogućeg uvođenja carina na uvoz u SAD, koje bi mogle biti težak udar za europske izvoznike, rast potrošnje u Jadranskoj regiji jedan je od rijetkih stabilnih oslonaca i europskog ekonomskog rasta.
BiH slabija točka
Hrvatski ekonomist Branimir Perković istaknuo je kako snažniji rast spomenute regije proizlazi iz poznatih ekonomskih zakonitosti. Kako objašnjava, ključni čimbenik je relativna nerazvijenost u odnosu na središnju i zapadnu Europu.
– Manje razvijene države prirodno rastu brže od razvijenih. Taj efekt nazivamo konvergencijom – kaže Perković, naglašavajući kako visoke stope rasta ipak ovise o institucionalnom približavanju razvijenim državama.
Prema njegovim riječima, kompanije radije investiraju u zemlje s učinkovitim pravosuđem, zaštićenim vlasničkim pravima i stabilnim regulatornim okvirom.
BiH ostaje slabija točka regije. Iako će s kumulativnim rastom BDP-a od 7,9 posto rasti brže od prosjeka EU-a, Europska komisija upozorava kako je to presporo s obzirom na dubok jaz u životnom standardu.
Kao ključni problem navode se politička nestabilnost i institucionalna disfunkcionalnost, uz procjenu da bi daljnje političke tenzije mogle dodatno usporiti ekonomski napredak. Nezaposlenost bi trebala ostati iznad 12 posto, dok će osobna potrošnja rasti sporije nego u ostatku regije.
Vrisak.info
