U Bosni i Hercegovini u posljednjih nekoliko godina napravljeni su iskoraci u oblasti odvojenog prikupljanja otpada – doneseni su propisi, sve je više kontejnera za odvojeno prikupljanje otpada, no i dalje postoji problem reciklaže, ali i implementacije propisa.
Dobro poznata činjenica je da u odvojenom prikupljanju otpada postoje ozbiljni potencijali za razvoj i otvaranje novih radnih mjesta, ali svi zaduženi za tu oblast slažu se oko toga da su neophodni sinergijski rad kroz usvajanje jednakih propisa i sankcija, te edukacija i infrastruktura.
Kao dobar primjer predsjednik Udruženja za zaštitu i unapređenje okoliša, prirode i zdravlja “Ekotim” Rijad Tikveša u razgovoru za Fenu izdvaja Češku, zemlju koja je bila u gotovo sličnoj situaciji kao i BiH, a onda su na pravilan način unaprijedili sustave za odvojeno prikupljanje otpada.
Razvili su oblast upravljanja otpadom do razine da zadovoljavaju propisane ciljeve direktivama Europske unije te gotovo u svakom selu imaju posude i kontejnere za odvojeno prikupljanje otpada. Vrsta otpada koja se uvijek spominje kada je u pitanju odvojeno prikupljanje je staklo, i to posebno jer bi to doprinijelo redukciji emisije stakleničkih plinova u atmosferu, imajući u vidu činjenicu da staklo ne podliježe procesu truljenja, umjesto toga stvara šljaku.
Staklo je vrlo pogodno za reciklažu, jer kao i aluminij može biti recikliran neograničen broj puta bez da gubi na kvaliteti materijala. Reciklirano staklo i staklene boce iskorištavaju se za dobivanje novih staklenih boca, proizvoda od fiber stakla, kućnog posuđa i mnogih drugih proizvoda.
Tikveša pojašnjava da u bh. gradovima gdje su postavljeni kontejneri za odvojeno prikupljanje otpada postoje i mjesta za staklo, ali problem predstavlja činjenica da u BiH ne postoje kapaciteti za preradu stakla te se ono treba izvoziti i reciklirati u susjednim zemljama.
“Poseban potencijal kod prikupljanja otpadnog stakla je u ugostiteljskim objektima. Kapaciteti za prikupljanje otpadnog stakla mogli bi se unaprijediti, jer se pri reciklaži stakla štede značajne količine energije”, dodao je Tikveša.
Ekonomska isplativost osiguranja kapaciteta za ponovno stavljanje stakla u uporabu postoji, a princip ponovnog punjenja staklene ambalaže, smatra Tikveša, koji se primjenjivao prije velike upotrebe plastike na tržištu je nešto na čemu bi se trebalo raditi.
Nedavno je Svjetska banka uradila studiju za Sarajevsku županiju u kojoj je tretirana i oblast recikliranja stakla, a u njoj su prikazane analize postojećeg stanja i dane preporuke za razvoj sustava odvojenog prikupljanja i sortiranja reciklažnog otpada.
Odvojeno prikupljanje potrebno je prvenstveno fokusirati na glavne reciklažne frakcije kao što su papir i karton, plastika, staklo i metali. Prikupljeni materijali se trebaju isporučivati na daljnju obradu u centraliziranu sortirnicu, navodi se u tom dokumentu.
Uvođenje sustava odvojenog prikupljanja će zahtijevati početne investicije od oko 6.226.000 KM za kupovinu potrebnih kontejnera i vozila, a operativni troškovi novog sustava variraju između 1.435.000 i 2.145.000 KM, procijenjeno je u Studiji u koju je Fena imala uvid.
Poboljšani sustav odvojenog prikupljanja i odvajanja otpada na teritoriju Sarajevske županije omogućio bi da približno 16.000 tona reciklažnog materijala ne završi na deponiji.
U tom dokumentu Svjetske banke podsjeća se da se odvojeno prikupljeni otpad s područja županije prebacuje u sortirnicu u okviru Regionalnog centra za upravljanje otpadom Smiljevići, međutim sortirnica nije opremljena za skladištenje i tretman otpadnog stakla.
“Prikupljanje, skladištenje i tretman stakla nije moguć u ovoj fazi bez dodatnih investicija u sortirnicu. Sve dok se ne uspostave kapaciteti za tretman stakla na razini entiteta ili države potrebno je organizirati skladištenje na lokaciji deponije ili na drugoj odgovarajućoj lokaciji”, kaže se u Studiji.
Odvojeno prikupljanje staklene ambalaže je komplicirano jer BiH nema kapaciteta za reciklažu tako da se materijal mora izvoziti u susjedne zemlje Hrvatsku ili Srbiju. Postojeća sortirnica u Sarajevu nije opremljena za to, a na teritoriju BiH ne postoje takvi objekti.
Zaključak iz Studije je da će odvojeno prikupljanje stakla biti komplicirano sve dok ne postoji tretman stakla, zbog činjenice da se prikupljeni materijal ne može izravno isporučiti na reciklažu usljed nečistoća sadržanih u materijalu.
U cilju smanjenja troškova implementacije i zbog relativno male veličine tržišta u Federaciji BiH, jedno od očitih rješenja jeste centralizirani tretman otpadnog stakla prikupljen na razini entiteta ili države.
Količina odvojeno prikupljenog stakla u Sarajevu se procjenjuje u rasponu između 5.000 i 6.500 tona. Količina nečistoća će biti u rasponu od 10 do 40 posto, ovisno o odabranom sustavu odvojenog prikupljanja.
“Tehnička obrada male količine stakla ne može biti ekonomski opravdana, tako da izgradnja specijaliziranog postrojenja za sortiranje i obradu nije opravdana čak ni za veliki grad kao što je Sarajevo”, pokazala je Studija.
Predsjednik Udruženja Ekotim Rijad Tikveša tvrdi da su milijuni maraka utrošeni u oblast upravljanja otpadom, ali rezultati još nisu zadovoljavajući iako u toj oblasti postoji ekonomski potencijal za razvoj i otvaranje novih radnih mjesta.
“Umjesto toga u BiH ima između 1.200 i 1.600 divljih deponija smeća, što je pojam koji je nepoznat u Europskoj uniji, a one ugrožavaju zdravlje bh. građana”, dodao je.
Sve više se govori o problemu otpada i građani ga postaju sve svjesniji, ali vrlo je važno razumjeti da se otpad može uspješno reciklirati samo ako je iskoristivi otpad (plastika, metal, papir) odvojeno prikupljen i nije zaprljan ostatcima hrane, masnoćama i tzv. mokrom frakcijom. Priprema kontejnera za reciklažu stakla je veoma jednostavna.
Prvo se uklone poklopci i čepovi, a zatim se staklo ispire u kontejnerima s vodom. Pri ovom procesu, važno je da se staklo sortira po boji, piše pogled.ba.
Većina stakla za reciklažu već bude izmiješana po bojama u kantama za odlaganje stakla, a neke vrste stakla kao što su sijalice, keramika, ogledala te staklo s prozora, ne mogu biti reciklirani na isti način kao staklena ambalaža.
Vrisak.info
