Mercedes-Benz 300 SD se pokretao rednim 5-cilindarskim turbodizelašem OM 617, koji je iz 2998 ccm razvijao 116 KS pri 4200/min te je s pomoću 4-stupanjskog automatskog mjenjača do stotke ubrzavao za 17 s, postizao 165 km/h te prosječno trošio 14 l/100 km
Ako dizel onda turbo, ako turbo, onda dizel, maksima je uvedena krajem 1990-ihm kad su posljednji atmosferski dizelaši počeli iščezavati s automobilskog tržišta. Prvi serijski automobil s dizelskim motorom bio je Mercedes-Benz 260 D iz 1936., premda su Peugeot, Packard i Citroēn i prije eksperimentirali s tom tehnologijom.
Dizelski su automobili bili pouzdani, izdržljivi i razmjerno ekonomični, ali su imali loš performanse, bili su tromi i spori, u usporedbi s benzinskim. Korištenje turbinskog prednabijanja, u svrhu povećanja specifične snage počinje 1920-ih, u velikim brodskim i stacionarnim motorima. Njemački putnički brodovi Preussen i Danzig iz 1925., pokretani 10-cilindarskim turbodizelskim motorom snage 2500 KS bili su prva prometna sredstva s turbodizelskim motorom.
Ideja je da se na kraju prvog takta, kad je klip u donjoj mrtvoj točki (DMT), a u cilindru vlada podtlak (ne toliko intenzivan kao kod benzinskog, otto motora u cilindru povisi tlak. Tako da klip u drugom taktu ne počne stlačivati iz podtlaka, nego nadtlaka. Slikovito, ako se liftom penjemo deset katova i ako krenemo iz -2 etaže (podruma) doći ćemo do osmog kata. A ako krenmo iz +2 etaže, lift će se popeti do 12. kata.
Time postižemo više tlakove kompresije na kraju drugog takta te motor radi učinkovitije, postiže veću snagu. Drugo objašnjenje: motor je učinkovitiji, daje više snage, ako usisa više zraka, jer potom ubrizgava dizelsko gorivo u omjeru 1 grama goriva na 14,5 grama zraka. A turbopunjač, u osnovi zračna pumpam omogućava da se u motor nabije više zraka.
Dizelski su motori posebno pogodni za turbinsko prednabijanje.
Naime, kod benzinskog se stlačuje smjesa zraka i benzina, pa se povećava rizik nekontroliranih detonacija (i u slučaju direktnog ubrizgavanja, kada je to u posljednjoj fazi kompresije. Usto je benzinsko gorivo skloni detonantnom izgaranju od dizelskog.
Prvi kamioni s turbodizelskim motorom bio je MAN MK26 (1931.)
Cummins Diesel Special iz 1952. bio je prvi automobil, ali sportski, s turbodizelskim motorom. Redni 6-cilindraš obujma 6.6 litara razvijao je 380 KS. Na utrci Indy 500 osvojio je pole position.
Rover je 2963. napravio prototip turbodizelskog 4-cilindarskog motora 2.5. Mercedes-Benz je 5-cilindrski turbodizelski motor ispitivao u konceptnom testnom vozilu Mercedes-Benz C111-IID (nakon što je obustavljeno ispitivanja wankel motora), koji je razvijao 190 KS te jee do stotke ubrzavao za 4,7 s i postizao 300 km/h.
Kad je motor detaljno ispitan u ekstremnim uvjetima, njegova prigušena verrija je sredinom 1978. ugrađena u Mercedes-Benz 300 SD (W116), zanimljivo, na američko tržište, tradicionalno nesklono dizelskim automobilima. Bio je to prvi tržišni automobil s turbodizelskim motorom. Razlog je bio što su nakon naftne krize uvedeni limiti na potrošnju goriva flota vozika, pa se popularna S-klasa našla u problemima. Rješenje je bila turbodizelska verzija.
Mercedes-Benz S-klas (W116) proizvodio se od rujna 1972., do rujna 1980. Proizvodila se u standardnoj (4960 mm) i dugoj, L verziji (5060). Proizvodio se u redim 6- verzijama 280 S (160 KS), 280 SE/SEL (185 KS) i V8 verzijama 350 SE/SEL (200 KS), 450 S/SEL (225 KS) i 450 S/SEL 6.9 (286 KS).
Mercedes-Benz 300 SD se pokretao rednim 5-cilindarskim turbodizelašem OM 617, koji je iz 2998 ccm razvijao 116 KS pri 4200/min te je s pomoću 4-stupanjskog automatskog mjenjača do stotke ubrzavao za 17 s, postizao 165 km/h te prosječno trošio 14 l/100 km
Zanimljivo, Mercedes-Benz 300 SD nije se prodavao na europskom tržištu te j prvi automobil s turbodizelskim motorom na europskom tržištu bio Peugeot 604 D Turbo (1979.).
Vrisak.info