Utapanje je, s oko stotinu umrlih osoba godišnje, u posljednjem petogodišnjem razdoblju u Hrvatskoj treći ili četvrti uzrok smrtnosti od nenamjernih ozljeda iza padova, prometnih nesreća i otrovanja.
Povećanom riziku od utapanja izloženi su mala djeca, neplivači, osobe muškog spola, osobe koje boluju od određenih kroničnih bolesti, osobe koje su konzumirale alkohol i oni koji se kupaju u rijekama i jezerima.
Plivanje povoljno utječe na srčano-žilni i dišni sustav, omogućuje ravnomjerno oblikovanje mišića i jača samopouzdanje. Naučeno plivanje smanjuje rizik utapanja kod male djece 88 posto. Djecu koja su naučila plivati ne ostavljajte bez nadzora dok ga ne usavrše. I odrasli mogu naučiti plivati, a svi koji to ne znaju dobro trebali bi se kupati u plitkom i u društvu, piše ordinacija.hr.
ako bi on bio što manji, poštujte mjere sigurnog ponašanja u vodi – ulazite postupno u vodu, plivajte u društvu, ne skačite u vodu, posebno ne na glavu, ne zadržavajte dugo dah pod vodom. Ne ulazite u vodu odmah nakon obroka, neka prođu barem dva sata.
Ako ronite na dah, ne pretjerujte i nemojte roniti sami. Ako bolujete od kroničnih, posebno srčanih bolesti, dijabetesa i epilepsije, slijedite upute liječnika i uzimajte terapiju.
Stalni nadzor roditelja, odnosno odraslih osoba, jedno je od osnovnih pravila sigurnosti i prevencije utapanja male djece.
Dok ne nauče plivati, najbolje je da nose sigurnosni prsluk. On je dobrodošao i tijekom vožnje na čamcima ili drugim plovilima, i to ne samo kod djece. I najbolji se plivači mogu utopiti prilikom pada u vodu u nepovoljnim vremenskim uvjetima.
Ako ste svjedok utapanja, budite vrlo oprezni kad pomažete. Radije to prepustite osobama koje su uvježbane za spašavanje u vodi. Ako takvih nema, osobi koja se utapa treba pristupiti s oprezom jer u strahu može potopiti i ugroziti i drugu osobu, pa i najbolje plivače. Dobro je tijekom spašavanja koristiti pomoćna sredstva, npr. pojas za spašavanje. U slučaju potrebe, što prije počnite s oživljavanjem.