Nakon što je ovoga tjedna potvrđeno da su odabrani izvođači radova za prve dvije sekcije brze ceste Mostar – Široki Brijeg – granica RH, te ukoliko nakon žalbenog roka odabir bude i konačno potvrđen, stvaraju se preduvjeti da već ovoga ljeta započne realizacija ovog strateški značajnog infrastrukturnog projekta na prostoru zapadne Hercegovine.
Riječ je o projektu koji se promatra s osobitim zanimanjem zbog njegove važnosti za tradicionalno snažnu i uglavnom izvozno orijentiranu poslovnu zajednicu.
Fokus na četiri regije u Federaciji BiH
Zapadna Hercegovina jedna je od četiri točke s posebnim fokusom federalnih vlasti kada je riječ o gradnji brzih cesta u Federaciji BiH. Trenutačno su u različitim fazama realizacije ili priprema gradnje brze ceste u Srednjobosanskoj, Bosansko-podrinjskoj i Unsko-sanskoj županiji.
Geografski raspored ovih lokacija sugerira da su stručne službe imale cilj dodatno prometno revitalizirati područja koja nemaju autoceste.
U tim slučajevima, brze ceste predstavljaju logično i ekonomski isplativo rješenje koje će omogućiti gotovo jednak stupanj brzine putničkog i teretnog prometa, pritom osiguravajući povezivanje s postojećim dionicama autoceste na koridoru Vc ili povezivanje s većim gradskim središtima.
Aktivna gradilišta: tunel Hranjen ključan za Goražde
Trenutačno je najaktivnije gradilište na prostoru Bosansko-podrinjske županije, gdje je došlo do značajnog intenziviranja radova na probijanju tunela Hranjen.
Riječ je o infrastrukturnom projektu koji je ključni dio brze ceste kojom će Goražde biti izvučeno iz prometne izolacije i povezano s ostatkom Federacije. Izgradnja tunela Hranjen predstavlja povijesni projekt za Goražde, budući da će se cestovna udaljenost između ovoga grada na Drini i Sarajeva smanjiti sa sadašnjih 95,6 na svega 56 kilometara.
Zahvaljujući kvaliteti nove trase, vožnja između ova dva grada trajat će oko 45 minuta, umjesto dosadašnjih sat i pol.
Brza cesta Lašva – Nević Polje otvara novu gospodarsku perspektivu
Drugo značajno gradilište nalazi se na prostoru središnje Bosne, točnije u Lašvanskoj dolini. Kada govorimo o brzoj cesti Lašva – Nević Polje, završena je prva od ukupno pet dionica ove ceste, čime se otvaraju nove gospodarske perspektive za Vitez, Novi Travnik, Busovaču i Travnik.
Riječ je o dionici LOT 5, dugoj 4,8 kilometara, koja se proteže od izlaza iz poslovne zone Vitez do Nević Polja na prostoru Novog Travnika. Plan je da gradnja ne stane u Novom Travniku, već da se nastavi prema zapadu.
U tom kontekstu treba promatrati i najavljeni projekt izgradnje dionice Nević Polje – Turbe, duge 11,43 kilometra, koja je dio ambicioznog plana povezivanja Lašve, Travnika i Jajca modernom brzom cestom. Ovaj infrastrukturni pothvat trebao bi unaprijediti prometnu povezanost središnje Bosne, smanjiti troškove putovanja i povećati sigurnost na cestama.
Planovi za Unsko-sansku županiju
Na krajnjem zapadu BiH, u Unsko-sanskoj županiji, nedavno je održan sastanak predstavnika lokalnih vlasti i Autocesta FBiH. Glavna tema bila je ubrzanje pripremnih aktivnosti za realizaciju projekta izgradnje brze ceste Bihać – Cazin – Velika Kladuša.
Na ovaj se projekt gleda kao na iznimnu priliku za jačanje gospodarskih potencijala ovog dijela BiH, koji također ima snažne trgovinske veze sa susjednom Hrvatskom.
Povezivanje Tuzlanske i Posavske županije
Ekonomski potencijali su u fokusu i kada se govori o Tuzlanskoj i Posavskoj županiji. One će biti povezane posebnom autocestom koja neće biti dio koridora Vc, ali će imati jednak značaj u smislu paneuropskog povezivanja jer se veže na koridor X, koji prolazi kroz Republiku Hrvatsku.
Značajna financijska potpora projektima
Financijska potpora svim navedenim infrastrukturnim projektima ove godine doseže zavidne iznose. Vlada Federacije BiH je, na prijedlog Federalnog ministarstva prometa i veza, donijela odluke kojima se usvajaju četiri programa utroška sredstava kapitalnih transfera utvrđenih proračunom FBiH za 2025. godinu ovom ministarstvu, u ukupnom iznosu od 257,5 milijuna KM.
Za izgradnju autoceste Orašje – Tuzla izdvojeno je 34.947.844 KM, uključujući dionice Maoča – Tuzla, Čanići – Tuzla i Orašje – Brčko.
Za projekt izgradnje brze ceste Bihać – Cazin – Velika Kladuša – granica RH namijenjeno je 17.200.000 KM.
Za brzu cestu Lašva – Travnik – Jajce osigurano je 43.807.531 KM, a sredstva su predviđena za dionicu Nević Polje – Turbe, poslovnu zonu Vitez, Vitez – Nević Polje, Nević Polje – Turbe, Lašva – Kaonik Selište – Vitez te Nević Polje – Turbe.
Brza cesta Mostar – Široki Brijeg – granica RH dobila je financijsku potporu u iznosu od 43.257.283 KM.
Za izgradnju brze ceste Prača – Goražde (tunel Hranjen i trasa BC) osigurano je ukupno 46.504.025,44 KM.
Jadransko-jonski koridor: početak radova na dionici Počitelj – Stolac
Na kraju, Federaciju BiH očekuje rad i na još jednom važnom prometnom pravcu koji će se protezati smjerom zapad – istok. Riječ je o budućoj autocesti koja je dio Jadransko-jonskog koridora.
Vlada je za prvi dio navedenog projekta, točnije dionicu Počitelj – Stolac, ove godine osigurala sredstva u iznosu od 2.744.705 KM.
Tvrtke iz Širokog Brijega i Posušja grade prvu dionicu brze ceste kroz Hercegovinu
Vrisak.info
