U jednom od najuglednijih znanstvenih časopisa na svijetu – The Lancet – izašlo je kao preprint (dakle prije stručne recenzije) još jedno istraživanje koje ukazuje kako učinkovitost cjepiva vrlo značajno blijedi kroz vrijeme., piše Jutarnji list.
To istraživanje indirektno potvrđuje tezu kako se pogrešno osloniti na sustav covid propusnica ako želite zaustaviti brzo širenje zaraze, a za što se kao novu strategiju odlučila i hrvatska vlada.
U istraživanju “Effectiveness of Covid-19 Vaccination Against Risk of Symptomatic Infection, Hospitalization, and Death Up to 9 Months: A Swedish Total-Population Cohort Study” švedski znanstvenici sada pak tvrde kako se nakon određenog vremena kod pojedinih cjepiva više uopće ne može detektirati učinkovitost po pitanju zaštite od zaraze, te stoga preporučuju treću booster dozu cjepiva.
Švedski znanstvenici obradili su kohortu od čak 842.974 parova cijepljenih i necijepljenih kako bi usporedili učinkovitost cjepiva, što znači da im je ukupni uzorak bio 1,68 milijuna ljudi. Za Pfizerovo (BNT16n2) cjepivo došli su do zaključka kako njegova učinkovitost protiv zaraze pada progresivno s 92 posto između 15-30 dana nakon cijepljenja na 47 posto između 121-180 dana nakon cijepljenja, dok 211 dana nakon cijepljenja uopće nisu mogli utvrditi učinkovitost tog najviše korištenog cjepiva u odnosu na necijepljene. Drugim riječima, cijepljeni su nakon sedam mjeseci jednako zaštićeni od SARS-CoV-2 infekcije kao necijepljeni, te bi svakako trebali uzeti booster dozu. No, to što cjepivo više ne štiti od zaraze, to ne znači da više ne štiti od teških ishoda; hospitalizacije i smrti. Šveđani su utvrdili kako je zaštita od teških ishoda dobra i nakon 9 mjeseci, ali ipak i u tome značajno pada kod muškaraca, starijih i slabijih osoba te ljudi s komorbiditetima., piše Jutarnji list
Imaju li propusnice smisla?
Inače, postaje pomalo čudno kako se hrvatske vlasti oslanjaju na sustav propusnica jer i u vladi imaju dva mlada i zdrava ministra koji su razvili simptome bolesti nakon cijepljenja, a cijepili su se javno. Radi se o ministru rada i mirovinskog sustava Josipu Aladroviću te, sada, i potpredsjedniku Vlade i ministru financija Zdravku Mariću.
Inače, za Modernino cjepivo (mRNA-1273) švedski znanstvenici utvrdili su da njegova učinkovitost dugotrajnija nego kod Pfizera jer ostaje na 59 posto 181 dan nakon cijepljenja. Za razliku, kod cjepiva AstraZenece (ChAdOx1 nCoV-19) učinkovitost zaštite od infekcije je generalno gledajući slabija, blijedi brže te se već nakon 121 dan od cijepljenja ne može detektirati u učinkovitost u odnosu na necijepljene. To drugim riječima znači kako cijepljeni AstraZenecom već nakon četiri mjeseca od cijepljenja mogu prenositi zarazu, iako u Hrvatskoj imaju važeću covid propusnicu. Bolju pak učinkovitost osigurava kombinacija cjepiva AstraZenece s nekim od mRNA cjepiva (Pfizer, Moderna); zaštita od infekcije održana je na razini od 66 posto.
Što se tiče sveukupne zaštite cjepiva od teških ishoda švedski znanstvenici su utvrdili kako ona pada s 89 posto između 15-30 dana nakon cijepljenja na 42 posto 181 dan nakon cijepljenja i dalje. To, zaključuju, pojačava argumente u prilog administriranju treće doze.
Još jednom vrijedi upozoriti kako Hrvatska s propusnicama slijedi primjer europskih zemalja koje su se oslanjale na takav sustav kontrole epidemije, ali je problem u tome što upravo primjeri zemalja sa strogim sustavom mjera te radikalnim inzistiranjem na propusnicama govore kako to nije dobar odabir za zaustavljanje brzog rasta broja slučajeva. Vjerojatno su najbolji primjeri Austriji i Slovenija.
Slovenija po broju slučajeva stoji lošije nego Hrvatska, a u Austriji rast broja slučajeva upravo ubrzava te po tome sustiže Hrvatsku.
Agresivna strategija propusnica u Austriji tako je ovih dana privukla pažnju velikih medija. Tako je The Financial Times objavio veliku analizu austrijske epidemiološke situacije u kojoj je pojasnio kako Austrija uvela obvezne potvrde o cijepljenju za ulazak u restorane, barove, frizerske salone, sve prostore za zabavu, kao i sva okupljanja s više od 25 ljudi. Uz to su skratili važenje tih potvrda s 12, na 9 mjeseci. Međutim, problem je u tome što takva pravila nisu u skladu sa znanstvenim saznanjima o brzini kojom blijede cjepiva. No, austrijski kancelar Alexander Schallenberg unatoč tome poručuje Austrijancima kako su im ova nova pravila jedini način da izbjegnu novi lockdown. Austrijanci su vrlo značajno ubrzali cijepljenje te su tako samo u prošlu subotu cijepili 32 tisuće građana, od kojih je jedna trećina primila prvu dozu. Austrijske vlasti najavljuju i uvođenje obaveznih PCR testova za dolazak na radno mjesto onih koji se nisu cijepili ili nisu preboljeli covid, ali još nije poznato koliko bi se često trebali testirati. Nejasno je zašto se ne žele osloniti na brze i puno jeftinije antigenske testove., piše Jutarnji list
Broj slučajeva sada brzo raste i u Njemačkoj, koja je donedavno jako dobro kontrolirala epidemiološku situaciju. Na kraju prošlog tjedna zabilježili su pandemijski rekord s 37 tisuća zaraženih u jednom danu. I u Njemačkoj raste broj cijepljenih među hospitaliziranima. Cijepljeni s dvije doze čine trenutačno čine 26 posto smještenih u jedinicama intenzivne skrbi. Kod starijih od 60 godina taj postotak u jedinicama intenzivne skrbi još je viši te iznosi 34,5 posto.
Ugur Sahin, prvi čovjeka BioNTecha, kompanije koja je razvijala cjepivo s Pfizerom, priznaje kako antitijela nakon cijepljenja značajno padaju po isteku 7-9 mjeseci, inzistira da su teški ishodi kod cijepljenih i dalje rijetki te se poziva na studije prema kojima booster doza vraća prvotnu zaštitu.
Zaključno, valja naglasiti kako je njemački Robert Koch institut utvrdio kako je proboj zaraze najučestaliji kod onih cijepljenih Johnson & Johnson cjepivom te se stoga u Njemačkoj preporučuje docjepljivanje mRNA cjepivom samo četiri tjedna nakon primljenog J&J cjepiva. Sljedeće cjepivo po proboju zaraze je AstraZeneca.
Vrisak.info
