ŽZH uvodi nova pravila u srednje škole – četvrtinu nastave učenici moraju biti na praksi u tvrtkama

Omogućiti sinergiju poslovne zajednice i kreatora obrazovne politike radi omogućavanja što većem broju mladih ljudi da kroz srednje strukovno zanimanje budu što osposobljeniji za potrebe tržišta rada, kao i spremniji za brze tehnološke promjene, suština je aktivnosti koje se trenutačno provode u Županiji Zapadnohercegovačkoj, a na današnjoj sjednici Skupštine naći će se nacrt Zakona o srednjem strukovnom obrazovanju i obuci koji uvodi niz atraktivnih rješenja prilagođenih suvremenim kretanjima u modernim, tržišno orijentiranim ekonomijama zapadnog svijeta.

Također donosi potrebu da, u slučaju kada se praktična nastava izvodi u ustanovi za srednje strukovno obrazovanje i obuku i kod poslovnog subjekta, udio praktične nastave i vježbi kod poslovnog subjekta mora biti najmanje 25 posto, a namjera je i osnivati savjetodavna vijeća u gradovima i općinama koja će pojačavati vezu između ustanove i lokalnog tržišta rada.

Strukovne kvalifikacije

Iz kuta učinkovitog odgovora na potrebe tržišta rada osobito su bitni članci nacrta zakona koji definiraju program rada ustanova za srednje strukovno obrazovanje i obuku, kao i stjecanje strukovnih kvalifikacija.

Pritom je definirano da ustanova za srednje strukovno obrazovanje i obuku radi na osnovi godišnjeg programa rada, prijedlog istog utvrđuje i nastavničko vijeće, a donosi školski odbor najkasnije do 30. rujna tekuće školske godine, ustanova za srednje strukovno obrazovanje i obuku dužna je usvojeni godišnji program rada dostaviti Ministarstvu i osnivaču u roku od osam dana od dana usvajanja. Ustanove za srednje strukovno obrazovanje i obuku može osnivati Skupština županije, kao i općinska i gradska vijeća uz prethodnu suglasnost Vlade.

Kada pak govorimo o stjecanju strukovnih kvalifikacija, strukovnim obrazovanjem i obukom, navedeno je, stječu se kompetencije te strukovne kvalifikacije određene razine, obujma, profila i kvalitete te se omogućuje uključivanje na tržište rada ili pak nastavak obrazovanja.

Definirana su pritom i četiri načina stjecanja kompetencija: teorijskom nastavom općeobrazovnih predmeta, teorijskom nastavom strukovnih predmeta, praktičnom nastavom u ustanovi za srednje strukovno obrazovanje i obuku i/ili kod poslovnog subjekta te drugim oblicima obrazovnog rada koji su propisani kurikulom, navodi Večernji list BiH.

Bit nacrta zakona je usuglasiti obrazovne ponude s potrebama tržišta rada, a u tom kontekstu plan je osnivati općinska i gradska savjetodavna vijeća koja bi bila sastavljena od predstavnika ustanove za srednje strukovno obrazovanje i obuku, grada ili općine, predstavnika lokalnog tržišta rada, kao i stalnih članova te predstavnika svih zainteresiranih strana.

Zadaća ovog tijela je pomoći ustanovama za obrazovanje i obuku u predlaganju upisnih politika, planiranju sadržaja njezinih strukovnih kurikula, kao i pružati savjete o svim pitanjima koja se tiču praktične nastave, a sve u cilju jačanja veza između ustanove i lokalnog tržišta rada.

Vrisak.info