”Na osnovu postojećeg stanja može se zaključiti, da postojeća struktura stambenog fonda i koncentracija zgrada na određenim područjima ne pruža mogućnost primjene učinkovite zaštite od potresa, osim zgrada građenih suvremenim otpornim konstruktivnim sustavima u većim općinama/gradu: Mostar, Konjic, Čapljina, Neum, Čitluk i Jablanica”, stoji u Programu razvoja zaštite i spašavanja od prirodnih i drugih nesreća u HNŽ-u, piše Bljesak.
U Programu koji je donijet za razdoblje od 2018. do 2024. godine navodi se da ”prijetnja potresa u Bosni i Hercegovini a time i u Županije, naročito u velikim gradovima, uz postojeću intenzivnu gradnju i dogradnju stambenih i poslovnih objekata, često bez odgovarajućih urbanističkih planova i dozvola, zahtijeva reviziju i kontrolu primijenjenih standarda gradnje i poduzimanje odgovarajućih mjera na postizanju spremnosti (otpornosti na rušenje)”.
Potrebna procjena Procjenu otpornosti postojećih velikih stambenih i drugih javnih objekata (škole, fakulteti, bolnice, željezničke postaje, aerodromi i sl.), na seizmičke potrese, tvrde, moguće je odrediti samo aproksimativno, jer su objekti građeni u različitim vremenskim razdobljima, na različite načine i s različitim stupnjem otpornosti.
U cilju preventivne zaštite ljudi i materijalnih dobara od potresa, potrebno je poduzeti mjere koje će se provoditi kroz prostorne i urbanističke planove Županije i općina/grada. Pored toga, navode, potrebno je primjenjivati odgovarajuće zakone i provedbene propise o načinu gradnje stambenih, poslovnih, industrijskih, infrastrukturnih objekata (cesta, željeznica, vodovodne i kanalizacijske mreže i sl.).
Izraditi karte
U Programu stoji da je potrebno striktno primjenjivati odgovarajuće zakone i provedbene propise o načinu gradnje stambenih, poslovnih, industrijskih i infrastrukturnih objekata. Uzimajući u obzir konkretne seizmičke uvjete područja, tvrde, lokacije na kojima se grade objekti, i primjenom osnovnih principa potresnog inženjerstva u projektiranju, u velikoj se mjeri može izravno uticati na smanjenje posljedica od potresa.
Osim mjera, aktivnosti koje treba poduzeti su ”izrada karata (epicentara zemljotresa, seizmičkog rizika, maksimalnih intenziteta), seizmičkih, seizmo-tektonskih i drugih, potrebnih za prostorno planiranje i seizmičko projektiranje i građenje”.
Mjerni instrumenti zastarjeli
Potrebno je i započeti proces znanstvenog pristupa sagledavanju ugroženosti na mikrolokalitetima, posebno urbanih sredina sa starim objektima ili objekata koji su građeni starom tehnologijom, a istovremeno ugroženih bespravnom gradnjom i klizištima. Navodi se u Programu i da su seizmološki instrumenti zastarjeli.
”S obzirom na visoku seizmičnost područja Županije u okviru teritorija BiH te nedovoljan postojeći broj seizmoloških postaja i zastarjelost seizmoloških instrumenata, potrebno je izvršiti modernizaciju i osuvremenjivanje mreže seizmoloških stanica, kako bi se obavljalo sistemsko registriranje, prikupljanje, analiziranje i proučavanje seizmičkih i seizmo-tektonskih pojava (prirodni i inducirani potresi, eksplozije i gorski udari), izučavanje seizmičnosti, seizmičke aktivnosti i učestalosti potresa, kao i definiranje seizmičkih efekata djelovanja lokalnih i udaljenih potresa na izučavani prostor i prognoziranje njihovoga utjecaja na zemljište, vode, vodotoke i objekte”, objavljeno je u Programu 2018. godine.
Vrisak.info
