Dok većina zemalja zapadnog Balkana uživa koristi od financijskih sredstava predviđenih Planom rasta za zapadni Balkan, BiH se suočava s ozbiljnim financijskim posljedicama zbog političkih nesuglasica i neriješenih pitanja u procesu reformi.
BiH zaostaje za drugim zemljama regije zbog nesposobnosti ispunjavanja ključnih uvjeta, posebno onoga povezanoga s Ustavnim sudom unutar Reformske agende, što blokira pristup značajnim fondovima, piše Večernji list BiH.
Prema dokumentu Plana rasta, Albanija, Kosovo, Crna Gora, Sjeverna Makedonija i Srbija dobile su detaljno definirane financijske alokacije i rasporede isplate od 2024. do 2027., uključujući zajmove iz riznice, zajmove i bespovratna sredstva iz Investicijskog okvira za zapadni Balkan.
Albanija ima predviđeno ukupno 922 milijuna eura, Kosovo 883 milijuna eura, Crna Gora 383 milijuna eura, Sjeverna Makedonija 750 milijuna eura, a Srbija čak 1,6 milijardi eura, s rasporedom isplata u više rata, počevši od prosinca 2024. Ove zemlje koriste sredstva za ključne reforme, čime unaprjeđuju svoje izglede za integraciju u Europsku uniju.
Prve tranše (prefinanciranje) za Albaniju, Kosovo, Crnu Goru, Sjevernu Makedoniju i Srbiju iznosile su do 7% njihove ukupne alokacije, koja je raspoređena prema veličini stanovništva i ekonomije svake zemlje. Na osnovi dostupnih podataka o ukupnim iznosima predviđenim za razdoblje od 2024. do 2027., Albaniji je u prvoj tranši u prosincu odobreno 64,5 milijuna eura. Na Kosovu je raspoređeno približno 61,8 milijuna, a Crnoj Gori 26,8 milijuna. Sjeverna Makedonija dobila je dvostruko više, približno 52,5 milijuna eura, a Srbija 112 milijuna.
Reforme u ovim zemljama uključuju poboljšanje borbe protiv korupcije i organiziranog kriminala, uspostavljanje transparentnih tržišta energije, razvoj obnovljivih izvora energije, digitalizaciju javnih usluga i unaprjeđenje obrazovnog sustava, što je od suštinske važnosti i u procesu pregovora. Srbija planira instalaciju najmanje 1,5 GW novih obnovljivih kapaciteta do kraja 2026., dok Albanija cilja na uspostavljanje nacionalnog ureda za oporavak imovine i smanjenje zastoja u sudskim postupcima.
Kosovo radi na digitalizaciji javnih registara i povećanju udjela obnovljivih izvora energije, dok Crna Gora reformira upravljanje državnim poduzećima i unaprjeđuje energetsku učinkovitost. Sjeverna Makedonija usredotočena je na reformu javne uprave i smanjenje neformalne ekonomije.
Sve te mjere podržane su detaljnim planovima i rokovima, uz praćenje napretka putem nadzorne ploče Europske komisije koja se osvježava dvaput godišnje.
Nasuprot tome, BiH ne može iskoristiti predviđena sredstva zbog političkih nesuglasica, posebno onih vezanih uz usuglašavanje oko Ustavnog suda u Reformskoj agendi. To pitanje ostaje neriješeno, što je ključni uvjet za oslobađanje sredstava iz Plana rasta. Politička fragmentacija i nesposobnost političkih lidera da postignu dogovor o ključnim reformama doveli su do zastoja, čime BiH gubi priliku za ekonomski razvoj i približavanje EU.
Za BiH je zamrznuto 70 milijuna eura iz Plana rasta Europske unije. Dok druge zemlje regije iskorištavaju ovu inicijativu za ubrzanje reformi i ekonomskog rasta, BiH riskira dodatno zaostajanje, što može imati dugoročne negativne posljedice na standard života i regionalnu konkurentnost.
Dodatnu potporu regiji pruža Grupa Europske investicijske banke (EIB Global), koja je 2024. uložila 693 milijuna eura u projekte na zapadnom Balkanu, uključujući održivi prijevoz, čistu energiju i privatni sektor.
Na primjer, EIB je financirao solarnu elektranu kod Prištine na Kosovu i obnovu hidroelektrana u Srbiji, dok je u Crnoj Gori i Albaniji podržao željezničku infrastrukturu. Ove investicije doprinose zelenoj tranziciji i ekonomskom razvoju, ali BiH, zbog svojih unutarnjih problema, ostaje izvan ovih koristi, što dodatno naglašava kontrast između naprednih zemalja regije i njezinih vlastitih izazova.
Plan rasta za zapadni Balkan predstavlja ključnu priliku za ekonomsku i političku konvergenciju s Europskom unijom, ali Bosna i Hercegovina mora riješiti političke prepreke, posebno u vezi s Ustavnim sudom, kako bi se pridružila ovom procesu i izbjegla daljnje gospodarske gubitke.
Dok druge zemlje regije iskorištavaju ovu podršku za ubrzanje reformi, BiH riskira propustiti povoljan trenutak za približavanje Europskoj uniji i unaprjeđenje života svojih građana.
Vrisak.info
