Prema podacima koje je objavila Centralna banka BiH, izravna strana ulaganja tijekom devet mjeseci prošle godine iznosila su 1,050 milijardi KM, što znači kako su za otprilike 350 milijuna KM manja nego u istom promatranom razdoblju 2024. godine.
Također prema objavljenim podacima iz ove institucije, može se vidjeti kako je tijekom devet mjeseci prošle godine realizirano izravnih stranih ulaganja u iznosu od čak 1,393 milijarde KM. Kako se dalje navodi u objavljenim podacima Centralne banke BiH, u tri tromjesečja (siječanj – rujan) prošle godine najviše ulaganja u BiH stiglo je iz Njemačke, i to u iznosu od 264,6 milijuna KM.
Na drugom mjestu našla se susjedna Republika Hrvatska s izravnim ulaganjima od 223,43 milijuna KM, potom slijedi Slovenija, koja je u BiH uložila 154,50 milijuna KM. Izravna strana ulaganja iz susjedne Srbije tijekom devet mjeseci prošle godine iznosila su 137,94 milijuna, a iz Austrije 103,09 milijuna KM.
Kad je riječ o izravnim ulaganjima, Italija je u BiH u tri tromjesečja prošle godine uložila 37,89 milijuna KM, Mađarska 42,28 milijuna, Turska 36,83 milijuna, Cipar 23,5 milijuna KM. Zanimljivo je kako su, primjerice, Ujedinjeni Arapski Emirati u BiH uložili svega 19,2 milijuna KM, Luksemburg 18,6 milijuna KM, a susjedna Crna Gora samo 15,1 milijun KM.
Osiguranja i fondovi
Važno je u ovom kontekstu napomenuti i kako je priljev izravnih stranih investicija u Bosnu i Hercegovinu u 2024. godini iznosio 1,762 milijarde KM. Nadalje, tokovi izravnih stranih ulaganja u 2024. godini za čak 301,2 milijuna KM manji su nego u 2023., kada je taj iznos bio 2,063 milijarde KM.
Najviše priljeva izravnih stranih ulaganja tijekom 2024. godine bilo je iz Republike Hrvatske (391,14 milijun), odmah iza nje slijede Njemačka (255,31 milijun) te Slovenija (247,1 milijun KM). Ako se prate ulaganja prema djelatnostima, i tu se nalaze iznimno zanimljivi indikatori.
Naime, u promatranom razdoblju od siječnja do rujna prošle godine najviše investicija u iznosu od čak 363,97 milijuna KM realizirano je u oblasti financijskih uslužnih djelatnosti, pri čemu valja istaknuti kako je riječ o podacima iz kojih su izuzeta osiguranja i mirovinski fondovi.
Nakon toga slijede ulaganja u trgovinu na malo (osim trgovina motornim vozilima i motociklima) s iznosom izravnih stranih ulaganja od 189,51 milijun KM. Tek na četvrtoj poziciji našla se jedna proizvodna djelatnost, a riječ je o proizvodnji i opskrbi električnom energijom i plinom s iznosom od samo 71,97 milijuna KM.
Predrag Mlinarević, profesor na Ekonomskom fakultetu u Istočnom Sarajevu, izjavio je ranije za banjolučke Nezavisne novine kako ovaj trend smanjenja izravnih stranih ulaganja nije samo karakterističan za Bosnu i Hercegovinu već i za sve zemlje u našem okružju.
“Razloge za smanjenje izravnih stranih ulaganja možemo naći u ekonomskoj stagnaciji ili padu ekonomske aktivnosti u ključnim zemljama Europske unije koje su dominantni nositelji izravnih stranih investicija u zemljama zapadnog Balkana.”
Alternativne destinacije
Drugi razlog leži u pronalasku alternativnih destinacija izvan europskog kontinenta koje su postale konkurentnije u pogledu troškova proizvodnje. Treba svakako naglasiti kako BiH, za razliku od Srbije, nije u prethodnom razdoblju privlačila značajniji iznos izravnih stranih investicija, pa će se ovo smanjenje manje reflektirati na dinamiku gospodarskog rasta – istaknuo je profesor Mlinarević. Dodao je i kako je u kontekstu politike prema izravnim stranim investicijama za Bosnu i Hercegovinu veoma važno da ona bude usklađena sa željenom strukturnom transformacijom.
“Drugim riječima, potrebno je stimulirati dolazak izravnih stranih investicija više razine dodane vrijednosti koje bi omogućile održivo zapošljavanje uz veće zarade i unaprjeđenje konkurentnosti bh. gospodarstva.”
U tom smislu potrebno je primarno ulagati u obrazovanje kako bi raspoloživost visokoobrazovane radne snage omogućila i dolazak ulaganja veće tehnološke razine – naglasio je profesor Predrag Mlinarević.
Vrisak.info
