Europska središnja banka (ESB) vjerojatno će u idućih nekoliko dana treći put ove godine smanjiti kamatne stope. Europski ekonomisti smatraju da je treće smanjenje od četvrtine boda vjerojatno najava dugotrajnijeg ubrzanja akcija dužnosnika koji nastoje ublažiti utjecaj na rast eurozone, koji je prouzročen produljenim razdobljem visokih troškova zaduživanja, a sada se završava blagim zaokretom.
Zavladao tzv. život na kredit
Christine Lagarde, predsjednica ESB-a, u četvrtak bi mogla odgovoriti na pitanje o daljnjem smanjenju kamata, ali i o tome što se značajno promijenilo od sastanka u rujnu. Ipak, nije se očekivalo da će, nakon rujna, i u listopadu biti razmatrano da se smanje kamatne stope te se smatralo da će se o tome govoriti tek u prosincu. Predrag Mlinarević, profesor na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Istočnom Sarajevu, rekao je da je, uslijed uspjeha s obaranjem inflacije i njezinim svođenjem u ciljane okvire od 2%, ESB napustio restriktivnu monetarnu politiku i krenuo sa smanjenjem referentne kamatne stope. – To će neizbježno voditi smanjenju kamatnih stopa i kod nas. U prvom valu će se smanjiti kamatne stope kod dužnika s fleksibilnim stopama, a zatim će doći do opadanja i ostalih kamatnih stopa kao rezultat jeftinijih izvora sredstava za komercijalne banke. Sve to pod uvjetom da ne dođe do nekih nepredviđenih eksternih šokova koji bi imali naglašeni inflatorni karakter – objasnio je Mlinarević.
Iako se čine kao brzo rješenje, minusi nas mogu dovesti do dugoročnog problema prezaduženosti. Minusi nam iznose i do pola milijarde maraka, što je još jedna potvrda tezi da smo u dužničkom ropstvu s kojim smo se donekle i sprijateljili. Moramo biti i realni, bez kredita i bez minusa malo toga bismo mogli napraviti i investirati u nešto što nam je trenutačno potrebno. Druga je stvar što često u minus idemo kako bismo imali najskuplji model mobitela, parfem, markiranu odjeću. Potrošačka košarica u BiH dvostruko je “teža” od prosječne plaće, pa o štednji nitko i ne razmišlja, već o kreditu ili kupnji na rate. S obzirom na to da je, prema riječima stručnjaka, zavladao tzv. život na kredit, rijetkost je postala da ga dosad nitko nije podizao. U prilog idu i podaci Centralne banke BiH koji upućuju na to da se krediti sve više podižu. Stanovništvo u njima prednjači. Dok su na kredite pojedini “prisiljeni” zbog nametnutih društvenih normi, svedenih na važnost materijalnog, drugi su, ipak, prisiljeni zbog rješavanja egzistencijalnih pitanja. – Kada želite svome djetetu osigurati neku materijalnu vrijednost koju imaju svi ostali, potežete za tim da ono ne bude jedino koje to nema, ulazite u problem koji ponekad iziskuje financijski napor, to su društvene norme i promašeni sustavi vrijednosti koji su sve gori i gori te ne možemo reći da se nećemo odreći kredita, to su ti nenamjenski krediti – kazao je za N1 ekonomist Aleksandar Ljuboja. Krediti koji, ako su učestali, mogu izazvati financijske “glavobolje”, upozorava Ljuboja.
Rast zaduženosti
Nesmotreno zaduživanje se od brze financijske pomoći može pretvoriti u financijski problem. Lak novac nije bezazlen. Najveća zamka – dužnička. Zbog nemogućnosti da primanjima sustignu troškove, građani sve više posežu za kreditima. Zato ne čudi što smo iz godine u godinu sve zaduženiji, pa, trenutačno, klecamo pod dugom. Građani BiH bankama su dužni oko 12 milijardi maraka. Značajan iznos koji dugujemo bankama odnosi se i na dopuštene minuse i limite po računu. To pak brojnima dobro dođe da izguraju mjesec do kraja. Ali kad se taj iznos podijeli na 3,5 milijuna stanovnika, koliko nas službeno ima, ispada da je svaki građanin, pa i onaj koji se tek rodio, dužan 3500 KM. Kad je riječ o prosječnoj zaduženosti svakog građanina, ona je u samo godinu i pol dana u RS-u porasla za 450 KM. Naime, kreditna zaduženost po stanovniku krajem 2022. iznosila je 3081 KM, na kraju prošle godine 3340 KM, a sredinom ove godine 3531 KM. A najveći iznos naše zaduženosti odnosi se na kredite za opću potrošnju, među kojima dominiraju nenamjenski gotovinski krediti. Službena statistika pokazuje da su ukupni krediti stanovništva sredinom ove godine iznosili 4,2 milijarde KM, što je za 208,4 milijuna KM više u odnosu na kraj prošle godine. Čak 2,9 milijardi KM odnosi se na kredite za opću potrošnju, koji su u ovom razdoblju porasli za 148,8 milijuna KM. S druge strane, nenamjenski gotovinski krediti čine 91,9% ukupnih kredita za opću potrošnju stanovništva i veći su za 145,2 milijuna KM, podaci su Agencije za bankarstvo RS-a.
Vrisak.info
