XXVI. zajedničko zasjedanje Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine i Hrvatske biskupske konferencije započelo je u jutarnjim satima u srijedu, 13. ožujka 2024. u biblioteci Nadbiskupske rezidencije u Sarajevu pod predsjedanjem nadbiskupa metropolita vrhbosanskog i apostolskog upravitelja Vojnog ordinarijata u BiH mons. Tome Vukšića, predsjednika BK BiH, i nadbiskupa metropolita zagrebačkog mons. Dražena Kutleše, predsjednika HBK. Na zasjedanju sudjeluju također članovi BK BiH iz Banje Luke i Mostara te svi aktivni biskupi Hrvatske biskupske konferencije uključujući i jednog apostolskog upravitelja. U prvom dijelu zasjedanja također sudjeluju apostolski nuncij u BiH nadbiskup Francis Assisi Chullikatt i nadbiskup vrhbosanski u miru kardinal Vinko Puljić.
Nakon zajedničke molitve nadbiskup Vukšić je u ime članova Biskupske konferencije BiH srdačno pozdravio sve članove Hrvatske biskupske konferencije „sa željom i molitvom da naš rad i ovaj put bude plodan te na korist Kristovim vjernicima u našim biskupijama i hrvatskoj inozemnoj pastvi, kao i svim drugim ljudima s kojima živimo“.
„Izražavam radost zbog imenovanja četvorice braće na nove službe nakon našega prošlogodišnjeg zasjedanja: zagrebačkoga nadbiskupa Dražena, splitskoga nadbiskupa Zdenka, banjolučkoga biskupa Željka i požeškoga Ivu. Čestitamo im i svi zajedno molimo: Neka njihova služba bude s Božjim blagoslovom! A njihovim predšasnicima, kardinalu Josipu, nadbiskupu Želimiru, biskupima Franji i Antunu, zahvaljujemo za njihove dugogodišnje doprinose, prijateljstvo i suradnju kako na sjednicama biskupskih konferencija tako na ovakvim zajedničkim zasjedanjima“, kazao je nadbiskup Tomo te podsjetio na dnevni red zasjedanja.
„Hvala vam što ste iz Europske unije došli u Bosnu i Hercegovinu, koja se upravo tijekom ovoga mjeseca ožujka nalazi pred vrlo važnim odlukama Europe i drugih centara moći glede njezina uređenja i geostrateškoga položaja u budućnosti. Radi se o procesu europskih integracija koje podržava i Biskupska konferencija Bosne i Hercegovine. Činimo to kao kršćani radi potrebe postizanja viših pravnih standarda i usvajanja boljih zakonskih rješenja, zaštite sigurnosti, dostojanstva i pojedinačnih prava svakoga čovjeka i kolektivnih prava svih naroda, koja bi u tom slučaju bila više poštovana. Uvjereni smo također da bi takvo podizanje standarda pravne zaštite uvelike pomoglo svim ljudima, narodima i samoj državi. Pomoglo bi učvršćivanju mira, društvenoga sklada i štitilo bi od manipulacija, preglasavanja i ponižavanja dostojanstva onih koji su u manjini. Stoga se takvim novim ustavnim i zakonskim rješenjima, koja će štititi pojedinačna prava čovjeka i etiku legitimnog predstavljanja kolektivnih identiteta, raduje ponajviše hrvatski narod. Ovaj dio svijeta po mnogočemu oduvijek pripada Europi. Mnogi u Bosni i Hercegovini su toga svjesni te zagovaraju i podržavaju integracijske procese, no predugo se čeka ispunjavanje osnovnih uvjeta koji se traže da bi proces postao ozbiljan. Također, mnogi u svijetu podržavaju Bosnu i Hercegovinu u tim integracijskim procesima. Među njima je vjerojatno najaktivnija Republika Hrvatska i njezina sadašnja vlast i to smatramo potrebitim kazati sa zahvalnošću upravo danas na sastanku s biskupima iz Hrvatske“, kazao je nadbiskup Vukšić te podsjetio da će članovi BK BiH početkom mjeseca svibnja 2024. godine poći na svoj redoviti pohod ad limina (pohod papi i drugim crkvenim uredima u Rimu koji obavljaju sve biskupske konferencije u svijetu).
U svom pozdravu nadbiskup Kutleša najprije je istaknuo da im zajednički susret dviju biskupskih konferencija „trenutak zajedništva pruža priliku da obnove i prodube svoje veze u Kristu, dijeleći iskustva, izazove i nade koje nose u našim službama“. Pozdravio je sve sudionike zasjedanja i čestitao novozaređenim i novimenovanim biskupima.
„Okupili smo se u Sarajevu, srcu Bosne, na XXVI. redovitom zajedničkom zasjedanju Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine i Hrvatske biskupske konferencije. Ovo zasjedanje simbolizira ne samo jedinstvo naše Crkve nego i duboku povezanost našeg naroda, vjernika, koji, iako politički razdvojeni državnim granicama, ostaju neodvojivo sjedinjeni u vjeri i kulturi. Prisutnost i zajedništvo naših konferencija svjedočanstvo su naše međusobne podrške i solidarnosti. Sveti Pavao nas podsjeća da smo u Kristu svi jedno tijelo i da, ako jedan ud pati, svi ostali udovi pate s njime (1 Kor 12,26). U tom duhu, razmatranje o tjednu solidarnosti s Crkvom i ljudima u Bosni i Hercegovini poziva nas na konkretne čine ljubavi i pomoći prema našoj braći i sestrama u potrebi. Želim naglasiti da Crkva u Hrvatskoj stoji uz svoju braću i sestre u Bosni i Hercegovini. Naša je dužnost, kao pastira, biti mostovi pomirenja, ljubavi i mira, slijedeći Kristov primjer. U našim molitvama, pastoralnom djelovanju i svjedočenju, neprestano se trudimo graditi Crkvu kao zajednicu vjere, nade i ljubavi, u kojoj svatko može pronaći utjehu i podršku“, kazao je nadbiskup Dražen.
„U današnje vrijeme osjećamo duboku potrebu za duhovnom obnovom i ponovnim otkrivanjem kršćanskih korijena koji su oblikovali naše društvo. Pozvani smo na djelovanje i preuzimanje odgovornosti u duhovnoj i moralnoj obnovi naših vjernika. To od nas u prvome redu zahtijeva vraćanje Kristu. Naši napori moraju biti usmjereni na to da Krist postane središte života svakog vjernika, što znači dublje evangelizacijske inicijative, obnovu liturgijskog života i promicanje molitve i sakramentalnog života u zajednici. Kršćanski nauk pruža temelje za izgradnju društva koje se temelji na pravednosti, miru i solidarnosti. Socijalni nauk Crkve nudi smjernice za suočavanje s izazovima poput siromaštva, nepravde, diskriminacije i očuvanja okoliša. Pozvani smo biti glasnici nade, promičući dijalog, pomirenje i ekumenski duh, te potičući vjernike da budu aktivni sudionici u društvenom životu, svjedočeći evanđeoske vrijednosti u svakodnevnom životu. Središte svake društvene i kulturalne obnove je pronalaženje i produbljivanje naše povezanosti s Kristom. Kao pastiri, pozvani smo predvoditi ovaj proces, osvješćujući vjernike o bogatstvu i ljepoti naše vjerske tradicije i potičući ih na izgradnju pravednijeg i mirnijeg društva. Ovo je put kojim se može postići autentična i trajna obnova, koja proizlazi iz srca i duše i koja vodi prema punini života u Kristu“, poručio je zagrebački nadbiskup u svom pozdravu.
Srcem punim nade i bratske ljubavi zahvaljujem svima na prisutnosti i zajedničkom trudu u izgradnji Kraljevstva Božjega na zemlji. Neka nas Gospodin blagoslovi i prati svojom milošću na putu koji je pred nama.
Svoj pozdrav uputio je i apostolski nuncij Chullikatt.
Osim spomenutih nadbiskupa Vukšića i Kutleše, na zajedničkom zasjedanju sudjeluju sljedeći biskupi HBK i BK BiH: nadbiskup metropolit đakovačko-osječki mons. Đuro Hranić, biskup mostarsko-duvanjski i apostolski upravitelj trebinjsko-mrkanski i potpredsjednik BK BiH mons. Petar Palić, nadbiskup metropolit riječki mons. Mate Uzinić, nadbiskup metropolit splitsko-makarski mons. Zdenko Križić, nadbiskup zadarski mons. Milan Zgrablić, biskup dubrovački Roko Glasnović, biskup požeški u miru i apostolski upravitelj mons. Antun Škvorčević, biskup banjolučki mons. Željko Majić, biskup bjelovarsko-križevački mons. Vjekoslav Huzjak, biskup varaždinski mons. Bože Radoš, biskup sisački mons. Vlado Košić, vladika Križevačke eparhije mons. Milan Stipić, biskup krčki mons. Ivica Petanjak, vojni ordinarij u RH mons. Jure Bogdan, biskup šibenski mons. Tomislav Rogić, biskup hvarski mons. Ranko Vidović, biskup porečki i pulski mons. Ivan Štironja, pomoćni biskup banjolučki mons. Marko Semren, pomoćni biskupi zagrebački mons. Ivan Šaško i mons. Mijo Gorski, pomoćni biskup đakovačko-osječki mons. Ivan Ćurić, dijecezanski upravitelj Gospićko-senjske biskupije mons. Richard Pavlić. Također sudjeluju generalni tajnici HBK i BK BIH preč. preč. Krunoslav Novak i mons. Ivo Tomašević te u jednom dijelu zasjedanja ravnatelj za hrvatsku inozemnu pastvu vlč. Tomislav Markić.
Vrisak.info
