Iznenađujuće, ali vrlo pohvalno zvuči vijest da se Komšić zalaže za uvođenje belgijskog modela ustroja u BiH, obzirom da i Flamanci i Valonci imaju mogućnost izabrati svoje legitimne političke predstavnike na razini teritorijalno utemeljenih regija, koje bi se mogle usporediti s entitetima u BiH, izjavio je za Dnevnik.ba sociolog Ivan Vukoja, član Stručnog tima Instituta za društveno-politička istraživanja (IDPI).
Naime, Vukoja se osvrnuo na izjavu drugog bošnjačkog člana Predsjedništva BiH Željka Komšića koji je podržao uređenje BiH prema belgijskom modelu.
„Ja da sam Izetbegović odmah bih potpisao belgijski model uređenja države. Je li znate kakav je to model? To je proporcionalni model uređenja. Imate vlasti onoliko koliko imate naroda u postotcima. Ako vas ima dva posto onda imate dva posto vlasti“, rekao je Komšić sarajevskim medijima.
Vukoja, govoreći o belgijskom modelu, pojašnjava kako Valonci i Flamanci mogu svoje legitimne političke predstavnike birati ne samo na razini teritorijalno utemeljenih regija (entiteta) nego čak i na razini neteritorijalno utemeljenih zajednica kakve u BiH ne postoje, a za čije se uvođenje zalažu mnogi hrvatski predstavnici.
„Zato ne postoji nikakva mogućnost da se zajednička Vlada Flamanske zajednice i Flandrije izabere bez izborne potpore većine Flamanaca, kao ni Vlada Valonije i Vlada Valonske zajednice bez potpore većine Valonaca. U BiH, međutim, postoji mogućnost da Bošnjaci izaberu ne samo hrvatskog člana Predsjedništva BiH, nego i delegate u Hrvatskom klubu Doma naroda Parlamenta FBiH, a onda i Vladu FBiH koju ima potporu manje od pet posto Hrvata u FBiH. Ta mogućnost je duboko antidejtonska i antiustavna, a koristi se primjenom ustavno-pravnog, institucionalnog i političkog nasilja“, izjavio je Vukoja.
Ako bi Hrvati u BiH, dodao je, imali teritorijalnu jedinicu u kojoj bi činili većinu stanovništva, ravnopravnu po ovlastima s jedinicama u kojima su većina stanovništva Bošnjaci i Srbi, te kad bi imali i neteritorijalno utemeljenu strukturu analognu belgijskim zajednicama, koja bi se starala o potrebama Hrvata koji žive izvan teritorijalne jedinice s hrvatskom većinom (dakle – na cijelom državnom teritoriju), onda im ne bi bio nepremostiv problem prihvatiti model izbora izvršne vlasti na razini države u kojem bi bili zastupljeni sukladno svom brojčanom udjelu u stanovništvu.
„To bi, dakle, mogli prihvatiti samo ako bi na nižim razinama, i na teritorijalnoj i na neteritorijalnoj osnovi, imali osiguran i legitimitet predstavljanja i institucionalnu zaštitu svojih prava i interesa kao što u Belgiji imaju Flamanci i Valonci. Dakle, i Valonci i Flamanci u Belgiji imaju bolje i jače zaštićena svoja konstitutivna prava nego bilo koji konstitutivni narod u BiH“, izjavio je za Dnevnik.ba član Stručnog tima IDPI-a.
U ovom kontekstu, veli, iznimno je važno spomenuti da su upravo u Belgiji sjedišta i EU i NATO-a.
„Stoga je belgijski model ne samo poželjan nego i optimalan model uređenja za BiH, model koji je u potpunosti kompatibilan s EU i NATO putom BiH“, zaključio je Vukoja uz napomenu da će Komšiću Hrvati oprostiti to što je u tri navrata bio sredstvo majorizacije naroda kojem i sam pripada ako uvjeri Izetbegovića da je belgijski model društveno-političkog uređenja optimalan za BiH.
Inače, prijedlog da se BiH uredi po belgijskom modelu ponovno je u fokus javnosti vratio bivši ministar vanjskih poslova Hrvatske Miro Kovač koji je zbog toga bio izložen javnom linču sarajevskih medija.
Vrisak.info
