Ove godine zima je bila blaga i samo nekoliko dana temperatura je bila ispod nule, a snijega gotovo nije ni bilo. Iznadprosječno topla zima uzrok je što je voće ove godine počelo cvjetati u veljači, piše Večernji list BiH.
Međutim, do sredine travnja postoji opasnost od poznih mrazova, što bi moglo uništiti urod. Zbog iznimno toplog vremena ratari i povrtlari u Semberiji počeli su pripremu zemljišta za sjetvu kukuruza, lucerke i soje mjesec dana ranije nego inače.
Klimatske promjene
Sve izraženije posljedice klimatskih promjena, dugotrajne kiše, poplave, suše ili kasni mrazovi na muke su stavili i bh. poljoprivrednike. U trenutačnim okolnostima teško se pridržavati ustaljenog kalendara proljetne sjetve, a štete na usjevima i u voćnjacima su, izgleda, postale neizbježne.
– Prošla godina bila je teška zbog jako kišovitog proljeća, ali potrebne količine uspijem proizvesti tako što uvijek sijem više nego što mi je potrebno. Za prehranu oko 30 grla stoke, koliko imam, meni bi bilo potrebno do 9 hektara zasijanih površina, ali uvijek sijem više od 10 jer nikad ne znam hoće li me neka parcela “izdati” – kazao je za Avaz Amir Bulut, predsjednik Udruge poljoprivrednih proizvođača SBŽ-a.
Lutvija Karić, profesorica Poljoprivredno-prehrambenog fakulteta UNSA-e, kaže da nas u idućim godinama očekuju još izraženije nagle izmjene visokih i niskih temperatura, ekstremnih oborina i suša, kao i tuča, oluja i vjetrova. Za svaku od tih pojava potrebno je imati odgovor. – S obzirom na to da nije bilo snijega i akumulacije vlage u tlu, očekuje nas jako teška godina zbog suša koje će nas pratiti. Zemlje koje se ozbiljnije bave istraživanjem klimatskih pojava prognoziraju da će se u idućem razdoblju broj dana s temperaturama iznad 30 stupnjeva povećati za čak dva do tri tjedna. Očekuju nas brojni izazovi – ističe prof. dr. Karić.
Vrisak.info
