Dvanaest osoba, među kojima je i jedan od vođa Balkanskog kartela uhićen je u zajedničkoj akciji policija Crne Gore i Njemačke uz asistenciju Europola. U Crnoj Gori uhićen je Svetislav Filipović (47), koji je prema navodima Europola, ono što oni zovu visoko vrijednom metom.
U istrazi su crnogorskoj policiji pomagale i policije Austrije i Španjolske, a akciji je cilj bila kriminalna skupina koja je bila involvirana u krijumčarenje velikih kolčina kokaina i marihuane. Europol smatra da je većina osoba uhićenih u akciji imala svoje uloge unutar Balkanskog kartela; neki su se bavili financijama, a neki koordinacijom i logistikom.
Filipović je, prema pisanju crnogorskih medija, u toj zemlji još ranije optužen da je bio umiješan u krijumčarenje oko 2,7 tona kokaina i 1,5 tona marihuane između listopada 2024. i travnja 2026, piše Večernji.hr. Ta je droga zaplijenjena u 12 različitih policijskih operacija u nekoliko europskih i južnoameričkih zemalja.
Sumnja se da je kriminalna organizacija za krijumčarenje droge koristila pomorske i zračne trgovačke rute, a droga se krijumčarila skrivena u brodskim kontejnerima ili među drugim legalnim teretom. Kartel se sumnjiči i za krijumčarenje marihuane u i iz EU, a u tom slučaju krijumčarenje droge išlo je preko Albanije, Tajlanda i SAD-a.
Balkanski kartel kao glavni igrač na svjetskom tržištu kokaina
Balkanski kartel se u zadnjih 20 godina etablirao kao glavni igrač na svjetskom tržištu kokaina jer tu drogu kupuje direktno u Južnoj Americi te ga distribuira Europu, ali i u Australiju, Afriku pa čak povremeno i u SAD. Počeli su kao mali ili manji igrači u svijetu organiziranog kriminala i s godinama postali glavni europski veletrgovac kokainom koji kontrolira trećinu trgovine kokainom u Europi.
Postali su tako jaki da ih se povezuje i s najvećom zapljenom kokaina u povijesti SAD-a. Radilo se o 20 tona te droge zaplijenjene 2019. u Philadelphiji, čija je vrijednost procijenjena na milijardu dolara.
Koliko je trgovina drogom lukrativan posao, svjedoče podaci Europske agencije za borbu protiv droga, prema kojima je kokain, nakon marihuane druga najkonzumiranija droga u Europi. Smatra se da tu drogu u EU godišnje konzumira oko 3,5 milijuna odraslih Europljana, a s kokainom je Europi godišnje povezano i 91.000 kaznenih djela.
Nadalje, cijena kokaina Europi je godinama stabilna, on je relativno velike čistoće i Balkanski kartel ga kupuje direktno od proizvođača za 1000 do 2000 eura po kilogramu, a prodaje ga za 35.000 do 55.000 po kilogramu. Nakon što ga u Europu dopremi, uglavnom brodovima, no bilo je primjera da su koristili i specijalno izrađene podmornice pa čak i podvodne dronove. Već po tim brojkama je jasno da se na tom poslu godišnje okrene ogromni novac, odnosno da se zarada mjeri u milijardama eura.
Konzervativne procijene kažu da je riječ o tržištu koje godišnje zarađuje minimalno 30 milijardi eura, koje se zatim ulažu u – legalne poslove.
Nezasitna potražnja za kokainom
Nekoliko je razloga, zašto je Balkanski kartel u zadnjih 20 godina postao jedna od najmoćnijih igrača u svijetu organizirano kriminala. Prvi je neočekivani i neviđeni porast proizvodnje kokaina u zemljama Južne Amerike, a drugi je nezasitna potražnja za tom drogom Europi. Dostupni podaci kažu da je proizvodnja kokaina 2023. bila na rekordnim razinama – proizvodilo se oko 2000 tona te droge godišnje, što je za 1000 tona više no ranijih godina.
Svu tu drogu nekome je trebalo i distribuirati, pri čemu je važnu ulogu odigrao upravo Balkanski kartel, koji je svoje veze po Peru, Kolumbiji, Boliviji i Ekvadoru, počeo stvarati još tamo 70-ih, 80-ih i 90-ih godina prošlog stoljeća.
U odnosu na članove drugih kriminalnih organizacija imali su prednost jer su njegovi članovi imali iskustvo djelovanja u ratovima na tlu bivše Jugoslavije, a kada su se pojavili, prvo s djelovali kao vojnici talijanskih kriminalnih organizacija Camorre i ””Ndranghete”. No vrlo brzo su shvatili da im je od međusobnog ubijanja u ratu za teritorij po ulicama europskih glavnih gradova, puno bolje ako se ubace na izvor droge. I to su napravili, na mora se priznati, vrlo pametan način: povezali su se s lokalnim proizvođačima kokaina u Peru, Boliviji i posebno Ekvadoru, koji je od jedne od najsigurnijih zemlja Južne Amerike, zadnjih godina postao jedna od najsmrtonosnijih.
Razlog su kolumbijski i meksički karteli koji su počeli operirati po toj zemlji jer je koriste kao polazišnu točku za transport svoje droge u SAD. S dolaskom meksičkih i kolumbijskih kartela u Ekvador došle su i njihove krvave metode poslovanja i međusobni obračuni, koji su Ekvador pretvorili u narkodemokracija. Što se tiče Balkanskog kartela, oni su mudro zaključili da s meksičkim i kolumbijskim kartelima neće poslovati niti ratovati, jer su shvatili da im je bolje ako se drže lokalaca koje istovremeno uključuj u svoje poslove.
Osim toga poznati su po tome da plaćaju u gotovini, i to 50 posto iznosa unaprijed, dok Meksikanci i Kolumbijci plaćaju heroinom ili oružjem, rijetko gotovinom. Posao Balkanskom kartelu po lokalnim zabitima Južne Amerike toliko dobro ide i jer se s članovima lokalnih kriminalnih organizacija povezuju kumskim ili ženidbenim vezama. Nadalje, velik broj pripadnika Balkanskog kartela godinama, pod lažnim identitetima (neki ih imaj i po šest) žive u Južnoj Americi, dobro govore španjolski, povezani su s lokalnim poslovnim zajednicama te na platnom popisu imaju tamošnje političare, suce, policajce, tužitelje…
Sve to im je omogućilo da razgranaju svoje poslovanje, pametno birajući kada će se i s kim sukobiti. I iza njih je naravno, jer je to takva vrsta posla, ostajao krvavi trag, no oni nisu ratovali s drugim kriminalnim organizacijama već između sobe.
Po nekim podacima po zemljama Južne Amerike ih je ubijeno najmanje 19, no smatra se da bi zbog korištenja lažnih identiteta brojka mogla biti i veća.
Vrisak.info
