Tijekom neumskih razgovora dogodilo se kapitalno važno priznanje Venecijanske komisije, čiji su stav međunarodni diplomati smatrali presudnim, da je prijedlog hrvatske strane oko načina biranja članova Predsjedništva BiH posve sukladan presudama Europskog suda za ljudska prava u Strasbourgu te da ruši predrasude koje su stvorene da se mora eliminirati ulogu konstitutivnih naroda, kao i nacionalni predznak, piše Večernji list BiH.
Prijedlozi HNS-a BiH bili su prijeporni samo zbog jedne stvari – ambicije bošnjačke strane da izbriše nacionalni predznak te da otvori koncept koji bi podrazumijevao apsolutnu dominaciju u Federaciji BiH. – Posve smo sigurni da na ovaj prijedlog nikakva prigovora neće imati suci u Strasbourgu – rekli su predstavnici Venecijanske komisije, stručnoga tijela Vijeća Europe.
Mala intervencija u Ustavu
A taj prijedlog koji su predstavili iz HNS-a podrazumijeva izmjene Ustava BiH kao dijela Daytonskog mirovnog sporazuma te Izbornoga zakona Bosne i Hercegovine. Kako je Večernjaku otkrio predstavnik hrvatskog pregovaračkog tima, riječ je o prijedlogu da se Ustav BiH u dijelu vezanom uz Predsjedništvo BiH mijenja tako da, umjesto tri člana Predsjedništva – jednoga Hrvata, Bošnjaka i Srbina, stoji kako se u državni vrh bira hrvatski član Predsjedništva BiH i drugih građana, a jednaka jezična i pravna verzija, uz izmjenu nacionalnosti, vrijedi i za srpskog odnosno bošnjačkog člana. Također, ovaj prijedlog predviđa da se hrvatski i bošnjački član Predsjedništva BiH te drugih građana bira s dviju izbornih lista s područja FBiH koje sada nose oznaku 701. i 702. A model za izbor ovoga člana Predsjedništva BiH svodi se na to da se zajamči mogućnost da, primjerice, hrvatski član Predsjedništva BiH i ostalih građana bude dominantno izbor većinske volje ovoga konstitutivnog naroda. Ako se to ne može zajamčiti izbornim područjima, onda su predstavnici Hrvata tražili da se njegov izbor potvrdi i u federalnom Domu naroda, čime bi se do kraja zajamčio legitimitet predstavljanja Hrvata kao naroda. Taj prijedlog ispunjava sve norme i standarde pet presuda Europskoga suda za ljudska prava (ESLJP) koje su u slučaju BiH na visoku ljestvicu podigle aktivno i pasivno biračko pravo. Riječ je o protokolima usvojenim uz Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda. Da je, primjerice, ovakav politički i izborni sustav vrijedio u Njemačkoj, Velikoj Britaniji, Španjolskoj…, Zornić, Pilav, Šlaku i Pudarić ne bi uopće mogli podnijeti žalbu ESLJP-u jer ti protokoli uopće nisu usvojeni u ovim državama. Priznanje Venecijanske komisije kako prijedlog HNS-a BiH sa zadržavanjem uloge konstitutivnih naroda, ali i samoga naziva u funkciji najviših dužnosnika posve opovrgava tvrdnje da je Sud u Strasbourgu presudio sadašnjem ustavno-pravnome aranžmanu u BiH. Ponajprije se to odnosi na konstitutivne narode koji su istaknuti u preambuli Ustava BiH koji je dio međunarodnog sporazuma. I kojim je, što je najvažnije, prekinut rat i uspostavljena sadašnja državna struktura te pravni i politički sustav. Posve suprotno od toga, ambicija je bila, ponajprije bošnjačke strane, da se zbog brojnosti toga naroda, s obzirom na to da čini više od 50 posto u ukupnom pučanstvu, sada primijeni sustav koji bi donio njihovu apsolutnu dominaciju.
Riješen i Dom naroda
I predsjednik HNS-a BiH Dragan Čović istaknuo je u jučerašnjem pismu američkim i europskim posrednicima Matthewu Palmeru i Angelini Eichhorst kako je hrvatska strana ispoštovala kriterije Suda u Strasbourgu. – Unatoč svemu tomu, smatramo kako su naši napori i dogovori grubo prekršeni od supotpisnika mostarskog sporazuma, pogotovo znajući kako je provedba sporazuma o načelima izmjena i dopuna Izbornog zakona BiH trebala biti okončana usvajanjem zakonskih izmjena u Parlamentarnoj skupštini BiH najkasnije do kraja 2021. godine. Takvoga smo se scenarija pribojavali do samoga kraja jer se time nepovjerenje i politička kriza u BiH dodatno produbljuju. Prema tome, trenutačno se nalazimo u situaciji za koju smatramo da se još uvijek nisu osigurali formalni i pravni uvjeti za održavanje općih izbora u listopadu 2022. godine – navodi Čović u pismu.
Vrisak.info
