Iako istraga još uvijek traje, prvi preliminarni rezultati, kako doznaje Večernji list od osoba koje sudjeluju u istrazi, za sada govore kako je riječ o ljudskoj greški. Naime, prve informacije govore kako hangar u kojem je bila uskladištena pošiljka amonijeva nitrata nije opremljen sustavom za gašenje te nisu izolirane električne instalacije, koje su zabranjene u skladištima eksploziva i eksplozivnih ili zapaljivih materijala.
Izvor Večernjeg lista tvrdi kako je kod zavarivanja otvora i vrata na hangaru iskra izazvala požar.
Tajanstveni brod
Kada su vatrogasci otvorili vrata hangara, ulazak kisika doveo je do požara, čime je gorući materijal postao jedina eksplozivna masa. Ispitivanje je ukazalo na hipotezu da količina amonijeva nitrata u iznosu od 2750 tona možda nije potpuno eksplodirala jer je dio s vremenom propao. Naš izvor tvrdi kako za sada nema nikakvih naznaka o mogućoj sabotaži ili raketiranju skladišta. Istodobno, libanonski mediji objavili su izvještaj o tajanstvenom brodu koji je prevozio taj smrtonosni teret. Naime, prema izvještaju, brod koji je prevozio teret uplovio je u luku Bejrut kako bi iskrcao dva buldožera. Tijekom njihova iskrcaja, brod je pretrpio veliku štetu, što je rezultiralo neispravnošću i nemogućnošću daljine plovidbe zbog čega je brod sudskom odlukom zaustavljen u luci. Nakon pregleda njegova tereta utvrđeno je da je prevozio 2750 tona visokoeksplozivnog i lako zapaljivog amonijeva nitrata, koji se koristi u proizvodnji eksploziva, poslanog kompaniji Safari Limited u Mozambiku. Izvještaj državne sigurnosti spomenuo je da je šef luke, Muhammad al-Mawla, rekao pravosudnom činovniku Ziyadu Shaabanu da je brod prevozio opasne materijale te da je sudac Nadim Zwain imenovao Mawlu pravosudnim čuvarom tereta koji bi snosio odgovornost za bilo koji nedostatak ili štetu, ali ovaj je imao rezerve oko toga. U siječnju 2015. sudac Zwain povjerio je vještaku Mireilleu Moukarzelu da pregleda robu, a ustanovljeno je da je udio dušika u njoj 34,7%, postotku koji nije dopušten u međunarodnom prometu. Stoga je zatraženo da se ona odmah preda sigurnosnim vlastima (zapovjedništvu vojske) ili ponovno izveze zbog opasnosti i katastrofe koja bi mogla nastati uslijed njezine uporabe ili eksplozije. Međutim, zapovjedništvo vojske odbilo je primiti pošiljku te je predložilo da se kontaktira s libanonskom tvrtkom za eksplozive kako bi se proučilo kako bi se ona mogla iskoristiti. Prema izvještaju libanonske državne sigurnosti, kada je brod potonuo nasuprot luke u veljači 2018. godine, nadležni u luci Bejrut poslali su nekoliko pisanih zahtjeva carinskoj upravi da hitno riješi da se roba odmah ponovno izveze. Stručnjak agencije za državnu sigurnost pregledao je teret te upozorio na zapaljiv materijal koji bi mogao izazvati veliku eksploziju koja bi uništila bejrutsku luku, te da bi se, a u slučaju krađe, mogla upotrijebiti u proizvodnji eksploziva.
Nakon pregleda izvješća javnog tužitelja, Ghassan Oweidat, dana 5. 5. 2020. savjetovao je da pozovu službenu osobu zaduženu za sigurnost u luci i poslušaju njezin izvještaj. Tako je pozvan Muhammad Ziyad Ratib Al-Awf, koji je zadužen za sigurnost privezanih brodova i sigurnost objekata, potvrdio je da prije nije znao za postojanje amonijeva nitrata i da ga je to iznenadilo, znajući za njegovu opasnost. Rekao je da je o tom pitanju kontaktirao Mawlu i zamjenika direktora poslovanja u luci Mustafu Farshoukha, koji ga je obavijestio da je pošiljka pet godina bila pohranjena u hangaru broj 12, na temelju sudske odluke. Kako mediji navode, izvještaj je upućen u posebnom mailu i predsjedniku republike i premijeru 20.srpnja 2020. godine, a oni su zaključili kako je bilo nemara kako u administraciji luke Bejrut tako i u čuvanju zapaljivog materijala te da službena tijela nisu poduzela nikakve mjere kako bi riješili situaciju i bi otklonili opasnost koju predstavlja taj teret.
Politička pozadina
U međuvremenu je situacija u Libanonu svaki dan sve napetija. Prosvjednici zahtijevaju pad vlade i odlazak predsjednika Michela Aouna te razoružavanje libanonskog Hezbollaha. Prosvjedi koju su imali cilj otkrivanje i kažnjavanje odgovornih za eksploziju u bejrutskoj luci ponovno su pretvoreni u političke prosvjede. Prosvjednici su demolirali ostatak centra Bejruta koji nije stradao u eksploziji. Deseci prosvjednika ušli su u zgradu ministarstva vanjskih poslova gdje su spalili portret predsjednika Michela Aouna, kojeg mnogi smatraju predstavnikom političke klase koja vlada zemljom desetljećima i koju smatraju odgovornom za duboku političku i gospodarsku krizu.
Na ulice je izišlo između pet i sedam tisuća ljudi i izbilo je nasilje. Policajci su ispalili suzavac na prosvjednike koji ih gađaju kamenjem.
U prosvjedima je ubijen i jedan policajac čija je fotografija tog jutra izašla u medijima na kojoj se kako pomaže u otklanjanju ruševina nakon eksplozije. Indikativno je da je iza tog prosvjeda politička pozadina, što dokazuju i činjenice da su spaljeni portreti predsjednika Aouna, glavnog tajnika Hezbollaha Hassana Nasrallaha te predsjednika parlamenta Nabiha Beriya, troje čelnika koji čine vladajuću koaliciju.
Premijer Hassan Diab, čija je ministrica informiranja Manal Abdel Samad dala ostavku, u obraćanju naciji kazao je da će tražiti prijevremene izbore. Međutim, sigurno je da nikakvi izbori neće promijeniti situaciju u Libanonu jer opet će biti izabrani isti ljudi s obzirom na političke strukture u zemlji.
Vrisak.info
