Vanjskopolitički odbor Europskog parlamenta (EP) velikom većinom glasova usvojio je u ponedjeljak preporuke za zapadni Balkan.
Preporuke predstavljaju poziciju EP-a kada je riječ o nastavku politike proširenja, a pozivaju na veće angažiranje sa zemljama zapadnog Balkana, borbu protiv korupcije, promociju pomirenja u regiji te na uspostavljanje adekvatnog financiranja zemalja u procesu pristupanja EU, javlja Al Jazeera Balkans.
Preporukama i usvojenim amandmanima ukazuje se na mogućnost paralelnog odvijanja procesa unutarnje reforme i proširenja EU-a te definira konačan cilj procesa pristupanja, prenosi Tanjug.
– Mora se osigurati da poboljšana metodologija podržava punopravno članstvo kao konačni cilj i da EU postavi jasna pravila i kriterije kojih će se pridržavati kao bi povratila kredibilitet – piše u preporukama.
Nacrt preporuka je kreirao izvjestitelj EP-a Tonino Picula, ususret Summitu EU – Zapadni Balkan, koji je, zbog pandemije Covid-19, pomjeren sa svibnja na najvjerojatnije kraj lipnja.
Tekst preporuka EP-a podržava neke od ideja koje je Europska komisija već predstavila u novoj metodologiji procesa pristupanja, kao što je otvaranje poglavlja u klasterima, kako bi se “grupiranjem tema i politika osigurale, ali i moguće ubrzale, konkretne reforme”.
Istovremeno, traži se i snažniji mehanizam uvjetovanja, odnosno reverzibilnost procesa pristupanja.
– Treba razmotriti uvođenja glasovanja kvalificiranom većinom kada je riječ o procesu pristupanja EU, pri čemu bi se princip jednoglasnosti zadržao u Vijeću EU-a kada se odlučuje o otvaranju, odnosno zatvaranju pristupnih pregovora – navodi se u tekstu.
Preporuke zahtijevaju i jasnija mjerila uspjeha i napretka za svaku pojedinu zemlju kandidata, kao i kontinuiranu europsku podršku tijekom cijelog procesa.
Uz to, predlaže se da kandidati koji su već u pregovorima o članstvu, Srbija i Crna Gora, mogu nastaviti proces i po novoj metodologiji, ako “sami tako odluče”.
EP traži veće “političke poticaje” za zemlje zapadnog Balkana i daje podršku postepenom uključivanju zemlja kandidata u EU sektorske politike programe i prije dobivanja članstva.
Inzistira se i dalje na postupnom usklađivanju vanjske i sigurnosne politike zemalja u procesu pristupanja s politikom EU-a, kao i na uključivanju predstavnika zemalja zapadnog Balkana u predstojeću Konferenciju o budućnosti Europe.
Europski parlament se zalaže i za pomoć zemljama zapadnog Balkana u premašivanju unutrašnjih političkih polarizacija i bojkota rada parlamenata u regiji.
– Treba podržati i izborne reforme kako bi se osigurali slobodni, fer i transparentni izbori, u skladu s međunarodnim standardima – navodi se u tekstu preporuka.
Europski parlament posebno ukazuje na važnost da se osude kampanje, prijetnje i zastrašivanja novinara i medija, da se takva djela istraže i procesiraju, a novinarima osiguraju sigurni uvjeti za rad.
– Treba pojačati angažman EU-a u rješavanju otvorenih bilateralnih pitanja i tražiti od zemlja zapadnog Balkana da se obavežu na pomirenje i mirno rješavanje dugogodišnjih razmirica – stav je EP-a.
Preporuke se odnose i na inzistiranje na rješavanju ratnih zločina i pitanja nestalih, kao i u promociji antidiskriminacijskih politika u regiji.
Vanjskopolitički odbor podržao je i prijedlog o nastavku nesmanjenog financiranja zemlja u procesu pridruživanja EU.
– Mora se uspostaviti i strateški ekonomski i investicijski plan kako bi se poboljšala kompetitivnost i održiv razvoj zemalja koje su u procesu pristupanja – zaključuje se u tekstu usvojenom na Vanjskopolitičkom odboru EP-a.
Picula ocjenjuje da su prijedlozi “jasan signal” podrške koju EP daje naporima zemlja u ispunjavanju kriterija za članstvo u EU.
– Istovremeno, to je i jasan signal naše podrške nastavku procesa proširenja, kao jedne od najuspješnijih politika EU-a – poručio je Picula.
O prijedlozima usvojenim na Vanjskopolitičkom odboru glasovat će se i na sljedećem plenarnom zasjedanju Europskog parlamenta.
Vrisak.info
