Tržište rada podložno je brojnim promjenama zahvaljujući raznim ekonomskim faktorima. U vremenima, koja ekonomisti nazivaju ‘dobrima’ nezaposlenost je niska, a investicije rastu, što potiče otvaranje novih radnih mjesta.
U vrijeme recesije, tvrtke ne proizvode dobit koja bi im osiguravala pokrivanje troškova rada te kreću otkazi.
No, ponekad i poboljšice u radničkim pravima rezultiraju kontraefektom. To se proteklih mjeseci događa u Federaciji Bosne i Hercegovine. Naime, vlasti su donijele odluku o zabrani rada nedjeljom u trgovini, ali i povećanju minimalne plaće sa 619 na 11000 konvertibilnih maraka neto (512,82 eura). To je potaknulo val gašenja radnih mjesta koji je rezultirao otkazima za 611322 osobe samo tijekom siječnja i veljače, prema podacima Porezne uprave FBiH.
Podaci Federalnog zavoda za zapošljavanje pokazuju rast broja nezaposlenih, koji je s 255.482 u prosincu prošle godine skočio na 258.831 krajem veljače, uz tendenciju daljnjeg rasta. Istovremeno, broj zapošljavanja je pao sa 6865 potkraj listopada prošle godine na samo 4901 u veljači ove godine. Brine podatak da je slobodnih radnih mjesta iz mjeseca u mjesec sve manje.
Bruto problem
Ekonomisti upozoravaju da poslodavcima nije problem neto plaća od 1000 KM, već bruto plaća koja iznosi 11744 marke, odnosno 894,36 eura. Za usporedbu, bruto minimalac u Hrvatskoj tijekom ove godine iznosi 970 eura. No, razlika je u tome što je hrvatski BDP po glavi stanovnika trenutno otprilike tri puta veći od BDP-a BiH.
‘Ta plaća od 11744 KM čini apsolutno nekonkurentnom FBiH u odnosu na Republiku Srpsku i distrikt Brčko, ali i zemlje regije, pa čak i napredne zemlje poput Češke’, upozorio je za Nezavisne novine ekonomist Admir Čavalić.
Iako je Hrvatska u znatno drugačijoj ekonomskoj situaciji, uz triput viši BDP, stopu nezaposlenosti od pet posto, trenutno 83.490 nezaposlenih i s nekoliko stotina tisuća stanovnika više, minimalna je bruto plaća rasla tek za 15,5 posto.
Vrisak.info
