Provedba mirovnog sporazuma i razvoj političkog sustava u Bosni i Hercegovini nakon Daytona, usklađivanje entitetskih ustava s Ustavom BiH i dogradnja zakonodavnog okvira, nakon odluka domaćih i međunarodnih sudova, koje su neprovedene, nameću potrebu izmjena Ustava BiH, što pretpostavlja spremnost svih relevantnih političkih sudionika na strpljiv i dugotrajan dijalog temeljen na kulturi dijaloga i uzajamnog poštovanja. U tom smislu, zajednički je interes i obveza svih odgovornih struktura poticati ambijent pogodan za dijalog koji će rezultirati ustavnim promjenama utemeljenim na sljedećim načelima:
1. Zaštita konstitutivnosti, odnosno jednakosti svih konstitutivnih naroda i jačanje konstitucionalizma; eliminacija svih oblika diskriminacije i uspostava jednakosti svih žitelja; zaštita manjina usklađivanjem Ustava BiH s odredbama Europske konvencije o ljudskim pravima s ciljem zaštite ljudskih prava, sukladno odlukama Europskog suda za ljudska prava, te stvaranje pretpostavki za nesmetano i funkcionalno usvajanje acquisa i provedba Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju.
2. Na svim razinama vlasti u Bosni i Hercegovini potrebno je sustavno i posvećeno raditi na pomirenju i unapređenju unutarnjih, većinsko-manjinskih odnosa i smanjenju tenzija , a u duhu europske tradicije upravljanja različitostima i jačanjem građanske kulture zasnovane na vrijednostima interkulturalizma koje promoviraju suradnju, aktivizam, uključenost, solidarnost, toleranciju, pristojnost, otvorenost i zaštitu temeljnih prava i sloboda.
3. Pravni sustav BiH potrebno je prilagoditi pravnoj stečevini EU-a, a posebno Europskoj povelji o temeljnim pravima i slobodama, koja je posvećena zaštiti kako individualnih tako i kolektivnih prava te zajedničkih europskih vrijednosti, uz puno poštovanje „..kulturne i tradicijske raznolikosti europskih naroda te nacionalnih identiteta, kao i njihove administrativno-političke organizacije kako na razini država članica tako i na srednjoj i lokalnoj razini“…
4. Administrativno-politička organizacija Bosne i Hercegovine i njezin sustav javne uprave moraju biti usklađeni sa standardima EU-a kako bi funkcionalno mogli ispunjavati potrebe bh. društva i svih njegovih struktura te afirmirati europske vrijednosti. Osobito je važno načelo solidarnosti, koje svoj najpotpuniji izraz nalazi u prepoznatljivoj europskoj kulturi zaštite prava manjinskih zajednica, kroz kompenzaciju svih njihovih realnih slabosti koje ugrožavaju njihovu društveno-političku poziciju. U višenacionalnim državama ta je obveza posebno naglašena i mora biti rezultat zajedničkog napora europskih, državnih i lokalnih institucija.
5. Značajno uporište za zaštitu ustavnog poretka Bosne i Hercegovine temeljenog na konstitutivnosti pruža i Sporazum o EU-u iz 1992. godine, koji ističe vrijednosti dostojanstva naroda, slobode, demokracije – osobito reprezentativne (zastupničke) demokracije (članak 10. Sporazuma), supsidijarnosti i poštovanja ljudskih prava, temeljnih sloboda i vladavine prava, promociju uravnoteženog i održivog razvoja te osiguranje temeljnih prava i sloboda. Provedba tih načela je nužna kako bi svi konstitutivni narodi, građani kao pojedinci i manjine mogli uživati u blagodatima procesa europskih integracija te aktivno sudjelovati u realizaciji tog strateškog vanjskopolitičkog cilja BiH. Za ostvarenje tog cilja Bosna i Hercegovina mora izgraditi administraciju koja će istodobno biti na usluzi svim njezinim građanima i štititi ustavno zajamčenu jednakopravnost, kao preduvjet da bi Bosna i Hercegovina mogla zaživjeti kao zajednica naroda – ujedno cilj koji je sadržan i u viziji razvoja EU-a kao epohalnog društveno-političkog projekta.
Kada su u pitanju predstojeće (ili nužne) promjene Ustava BiH, važno je naglasiti sljedeće:
6. Načelo konstitutivnosti je ustavno načelo nadređeno svim drugim ustavnim načelima, uključujući organizacijska (entiteti i kantoni/županije), te svim drugim zakonima i ustavima na svim razinama vlasti, kako je utvrđeno odlukom Ustavnog suda BiH U-5/98; ono je izraz povijesne društveno-političke tradicije Bosne i Hercegovine koja utjelovljuje neotuđivu jednakopravnost i državotvorni status triju konstitutivnih naroda kao neporecivu društvenu, političku, povijesnu i ustavnu činjenicu.
7. Izmjene Izbornog zakona moraju omogućiti jednak tretman svim građanima u tijelima koja su u funkciji građanske političke reprezentacije, a konstitutivnim narodima punu reprezentativnost u tijelima u funkciji kolektivnog predstavljanja: Predsjedništvo BiH, domovi naroda i Vijeće ministara, te u svim tijelima na svim razinama koja sudjeluju u njihovu konstituiranju. Provedba odluka Ustavnog suda BiH koje se tiču legitimnog predstavljanja nije isto što i provedba konstitutivnosti, ali je važan iskorak k uspostavi pravednog i stabilnog društvenog poretka koji može realizirati pretpostavke za ubrzanje procesa pristupanja članstvu u EU-u.
8. Kako ovaj skup poprima obilježja tradicionalnosti, organizatori će poduzeti aktivnosti kako bi se s rezultatima današnjeg skupa, na odgovarajući način, upoznao što širi krug domaće i međunarodne javnosti.
Neum, 15. ožujka 2019.
