Ustavni sud Bosne i Hercegovine ostao je bez ijednog suca Srbina u svome sastavu nakon što je odobrio prijevremeni odlazak u mirovinu Zlatku Kneževiću od kojega su povlačenje zatražili predstavnici vlasti Republike Srpske nakon što je izmijenjen pravilnik o radu te institucije, piše Večernji list BiH.
Prije te odluke Ustavni sud BiH obustavio je postupak preispitivanja odredbi Zakona o sudovima BiH za koji je ranije apelaciju podnijela tadašnja predsjedateljica Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH. Postupak je obustavljen na zahtjev prijedloga aktualne predsjedateljice Vijeća ministara BiH Borjane Krišto koja je objasnila kako to čini jer je u fazi donošenja novog Zakona o sudovima BiH.
Odlazak u mirovinu
Kako su priopćili iz Ustavnoga suda BiH, Zlatko M. Knežević razriješen je dužnosti suca/dopredsjednika Ustavnog suda BiH na svoj zahtjev zbog odlaska u mirovinu s 2. siječnja 2024. godine. Zajedno s time Ustavni sud odbio je raspravljati o prijedlogu dopredsjednika Zlatka M. Kneževića za poništenje nedavne prijeporne odluke Ustavnog suda BiH od 19. lipnja 2023. godine o izmjeni pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine kojom je brisana odredba članka 39. pravila. Odranije su trajali pritisci na Kneževića da se povuče iz rada Ustavnoga suda, koji vlasti Republike Srpske smatraju pristranim i čiji je cilj pogodovati interesima međunarodne administracije angažirane u BiH te bošnjačke strane. Još prošle godine u mirovinu je iz Ustavnoga suda otišao Miodrag Simović, a na njegovo mjesto Narodna skupština Parlamentarne skupštine BiH nije imenovala nasljednika. Tako se nastoji ishoditi donošenje Zakona o Ustavnom sudu u kojemu bi se osigurao odlazak sudaca stranaca. Okidač za novi iskorak bila je upravo odluka Ustavnoga suda BiH koji je u izočnosti suca Kneževića promijenio pravilnik o radu. Izbrisali su točku 39., čime je postalo nevažno nazoči li bilo kojoj sjednici Ustavnoga suda BiH ijedan sudac iz RS-a. Zbog toga su reagirali u Narodnoj skupštini RS-a, kojima je ta odluka bila okidač. Donijeli su zakon kojim se negiraju odluke Ustavnoga suda i zabranjuje njihova primjena na teritoriju RS-a. Uz to, zabranili su i objavu odluka visokog međunarodnog predstavnika u Narodnome glasniku, čime se nastoji osporiti i uloga Christiana Schmidta. Sam Knežević ocijenio je pogrešnim potpuno povlačenje iz Ustavnoga suda BiH, ali se povinovao odluci Narodne skupštine, koja ga je i imenovala. Problematičnim je ocijenio proceduru izmjene pravilnika o radu Ustavnoga suda BiH s obzirom na to da se to, po njegovu mišljenju, nije moglo napraviti na sjednici 29. lipnja zato što je upravo točkom 39 definirano kako se sjednica odgađa i zakazuje nova u slučaju da barem jedan sudac ne dolazi iz jednoga od entiteta. Knežević smatra kako je time Ustavni sud prekršio vlastita pravila, a u suštini blokada rada Ustavnog suda BiH nije bila moguće jer je definirano da se u slučaju izostajanja kvoruma sazove nova sjednica na kojoj više nije vrijedilo pravilo o obvezi nazočenja barem po jednoga suca iz dvaju entiteta.
Imenovanje Vukoje
S druge pak strane, u radu ove institucije također godinu dana nedostaje jedan hrvatski sudac nakon što je u mirovinu otišao Mato Tadić. Imenovanje njegova nasljednika Marina Vukoje stalno se pokušava osporiti iako je riječ o jednome od najuglednijih pravnika koji godinama radi u institucijama Bosne i Hercegovine. U posljednjih desetak godina je tajnik državnog Zastupničkog i Doma naroda. Uz to, njegovo imenovanje postalo je i dio poslijeizbornog programa suradnje na koju su se obvezali partneri iz “trojke” i HNS-a BiH. Nakon posljednje odluke Središnjeg izbornog povjerenstva (SIP), koje je dodijelilo zamjenske mandate u Zastupničkom domu Parlamenta FBiH, sada se traži način kako popuniti Povjerenstvo za izbor i imenovanje kako bi prestale opstrukcije bošnjačke oporbe iz SDA i Demokratske fronte te NES-a, koji nastoje otežati rad i funkcioniranje “trojke” proglašavajući je izdajničkom kod Bošnjaka.
Vrisak.info
