U javnosti je i dalje aktualna rasprava o presudi Europskog suda za ljudska prava protiv Bosne i Hercegovine u predmetu “Kovačević”. Glavno vijeće Suda u Strasbourgu trebalo bi u drugoj polovini studenog zasjedati i razmatrati ovaj predmet u drugostupanjskom postupku, a samog apelanta, Slavena Kovačevića, razljutilo je uključivanje Visokog predstavnika Christiana Schmidta u cijeli proces.
Tijekom nedavnih prosvjeda ispred Ureda Visokog predstavnika (OHR) u Sarajevu, koji su okupili manji broj prosvjednika, iznesene su teške uvrede na račun Visokog predstavnika, njemačkog diplomata Christiana Schmidta. Prosvjednici su ga nazivali nacistom, fašistom i fukarom. Sam apelant, Slaven Kovačević, govorio je o dvije vizije Bosne i Hercegovine, po načelu podjele “mi” i “oni”.
“Jedna je naša građanska, gdje smo svi jednaki i u kojoj živimo zajedno i dijelimo dobro i zlo u ovoj zemlji. U toj viziji ima mjesta za sve. Postoji i njihova vizija Bosne i Hercegovine čiji je jedan od eksponenata ovaj gospodin gore, Christian Schmidt, Visoki predstavnik. Taj čovjek zajedno s politikama, udruženim snagama, hoće napraviti zemlju u kojoj nema mjesta za sve,” izjavio je Kovačević.
Pitanje suštine presude u predmetu “Kovačević” te pritisaka na Visokog predstavnika aktualizirano je i u emisijama RTV Herceg-Bosne protekli tjedan. U tim raspravama se naglašava kako su pritisci usmjereni na Schmidta, dijelom zbog nemogućnosti da ga se kontrolira kao neke njegove prethodnike. “Neki drugi odvjetnički ured, čini mi se iz Londona, pisao je ispred gospodina Schmidta obraćanje Europskom sudu za ljudska prava. Do sada su neki ljudi znali što će se točno događati, procese i odluke. Sada je očito panika jer se ne zna što će se dogoditi, gubi se kontrola,” rekla je Ivana Zrimšek-Šaravanja, izaslanica u Klubu Hrvata u Domu naroda Parlamenta FBiH.
S druge strane, Josip Merdžo, glavni tajnik HNS-a BiH, smatra kako je problem u samom pristupu prema pravu na izbor. “Ne možete govoriti o svom pravu koga ćete birati i da vam to nije ponuđeno jer bi to dovelo do apsurda. Ako će Sud zauzeti takvu praksu, onda svaki birač iz svake države članice Vijeća Europe može reći da je diskriminiran ako ne prepoznaje nekoga tko odgovara njegovim političkim pripadnostima,” izjavio je Merdžo.
Pod utjecajem bošnjačke oporbe i njima bliskih nevladinih udruga, oko cijelog slučaja stvorena je usijana i toksična atmosfera, koja sugerira da bi Bosna i Hercegovina mogla postati građanska država, formalno bez entiteta i konstitutivnih naroda, što je neprihvatljivo za predstavnike srpskog i hrvatskog naroda. “Te presude se instrumentaliziraju s ciljem prekompozicije unutarnje strukture Bosne i Hercegovine, odnosno pretvaranja Federacije BiH u unitarnu cjelinu koja bi praktično bila bošnjačka republika. U toj funkciji vidim i političke događaje povezane s presudom ‘Kovačević’,” ocijenio je politolog Danijel Vidović.
Ustav BiH sastavni je dio mirovnog sporazuma između triju zaraćenih strana, a mirovne sporazume nije moguće jednostavno poništiti. Također, nijedna presuda Europskog suda za ljudska prava prema BiH nije dosad provedena, jer za izmjenu Ustava BiH treba postići dvotrećinsku parlamentarnu većinu, što je trenutačno teško ostvarivo. “Već više od 10 godina traju napori za izmjenu ustavne strukture BiH. Napori u tom smjeru nisu urodili plodom i definitivno to nije način na koji se Ustav BiH može promijeniti,” zaključio je Vidović.
Konačnu odluku o tome je li Kovačević stvarno diskriminiran donijet će Glavno vijeće Suda u Strasbourgu, a činjenica da je predmet pod revizijom govori da postoje određene sumnje unutar Suda.
Vrisak.info
