Stanje je trenutačno takvo da BiH na svim razinama nedostaju stotine zakona kako bi njezin pravni sustav bio usklađen s europskim standardima
“Zeleno svjetlo” iz Europske unije za početak pristupnih pregovora za BiH iznimno je bitno i sigurno su u pravu svi oni koji su taj cilj navodili kao najvažniji i prioritetan, piše Večernji list BiH. Protekloga tjedna iz Bruxellesa su stigle pozitivne vijesti i ispisale noviju povijest kada je BiH u pitanju. Međutim, ovo je tek jedan od koraka koji očekuju BiH na putu prema izgradnji stabilne i funkcionalne države koja će biti u stanju integrirati se u Europsku uniji i dosegnuti sve standarde koji se od nje očekuju.
Kompromisi i dogovori
Stanje je trenutačno takvo da BiH na svim razinama nedostaju stotine zakona kako bi njezin pravni sustav bio usklađen s europskim standardima. Na tom putu bit će potrebno praviti bolne kompromise i donositi teške odluke koje se ne tiču samo aktualne ili neke buduće parlamentarne većine. U ovoj fazi očito ne, ali u nastavku svog europskog puta BiH će morati nadopunjavati i mijenjati državni Ustav. Neće to biti nimalo lako jer osigurati dvotrećinsku većinu u šarolikom Parlamentu, kakav je bosanskohercegovački, nerijetko se čini nemogućom misijom. I uz svestranu pomoć naših američkih i europskih prijatelja, za usvajanje ustavnih amandmana morat će se postići dogovor unutar vladajuće koalicije, ali i s dijelom oporbenih stranaka. Ustav BiH morat će se mijenjati zbog izbornog procesa i drugih pitanja za koja sama zakonska rješenja nisu dovoljna.
Ustav je iznad bilo kojeg zakona i nemoguće je usvajati bilo koji reformski zakon ako će on biti u suprotnosti s Ustavom BiH. Ono što mogu političari iz sadašnje parlamentarne većine na državnoj razini je usvojiti reforme koje ne iziskuju intervenciju u Ustav BiH. U slučaju Izbornog zakona BiH hrvatska strana predložila je određena rješenja u tom smjeru, ali čini se kako nedostaje ili volje ili političke hrabrosti kod partnera iz Sarajeva da se to i usvoji. Za očekivati je da Ustav bude izgovor i za neka druga pitanja koja budu na pregovaračkom stolu. To prebacivanje loptice odgovornosti s jednih na druge pregovarače gledali smo u više navrata proteklih godina. Državna razina, zbog političkih odnosa i načina odlučivanja, vjerojatno jest najkritičnija, ali ne treba zaboraviti ni druge razine vlasti čiji propisi također moraju biti usklađeni s europskim standardima. Dio njih nije usklađen ni s postojećim državnim propisima tamo gdje postoji ustavna nadležnost državne razine vlasti. Morat će se raditi na usklađivanju propisa unutar BiH, a dakako, sve to biti u skladu s europskim standardima. Sve će to u pregovaračkom procesu doći do izražaja, a osim o političkoj volji domaćih dužnosnika, mnogo toga ovisit će o funkcionalnosti Mehanizma koordinacije koji je usuglašen nakon teških pregovora o tomu tko i u kojoj mjeri s bosanskohercegovačke strane treba biti uključen u proces europskih integracija.
– Zakoni i drugi propisi na državnoj, entitetskoj i županijskoj razini te Distriktu Brčko ne moraju biti istovjetni, ali za uspješan daljnji europski put i uspješan završetak pregovora nužno je da se radi na njihovu usklađivanju. Pri tomu treba voditi računa o postojećim, ali i zakonima koji tek trebaju urediti neke oblasti. Ne treba očekivati bilo kakve kompromise ili popuštanja s europske strane. Dovoljno je vidjeti iskustva Hrvatske kako bi se shvatilo kako tu nema manevarskog prostora – objašnjava nam jedan od bh. dužnosnika koji je gotovo od početka uključen u aktivnosti na europskom putu BiH.
Geopolitičke okolnosti
Ono gdje nam oni ne mogu pomoći je spremnost na kompromise i suradnju prilikom usvajanja europskih propisa i unutarnjeg usklađivanja između različitih razina vlasti. Poučeni iskustvom, mnogi strahuju da bi zato sam proces pregovora s EU-om mogao trajati dulje nego što bi trebao.
Ovisno o razvoju geopolitičkih okolnosti, pa i odnosa unutar samoga EU-a, moguće je i ubrzanje procesa pregovora sa zemljama kandidatkinjama kako bi što prije zaokružila proces proširenja. U takvom razvoju događaja moguće je da se aktivnije i više uključe u prevladavanje unutarnjih razlika u BiH. Međutim, ozbiljnije ustupke za BiH kao “specifičnog kandidata” ne treba očekivati.
Tek onog trenutka kada BiH uspješno okonča pregovore s EU-om i bude primljena u okrilje europske obitelji, moći ćemo reći da imamo funkcionalnu i stabilnu državu. Kad će se to dogoditi, više ovisi o nama nego o europskim partnerima.
Vrisak.info
