Zakon o Sudu BiH, koji je u proceduru pred Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH stavila Marina Pendeš iz HDZ-a BiH, po svemu sudeći neće biti usvojen jer Klub Bošnjaka ne pristaje na, kako kažu, reduciranje nadležnosti toga suda, koji bi se eventualno osnovao ukoliko bi zakon dobio podršku zastupnika i delegata Parlamentarne skupštine BiH.
Ovaj zakon predviđa osnivanje apelacijskog odjeljenja Suda BiH kao odvojene institucije od Suda BiH i predlože se da njegovo sjedište bude u Istočnom Sarajevu.
Kao i sada, apelacijsko odjeljenje Suda BiH imalo bi nadležnost da preispituje odluke Suda BiH, mijenja ih i ukida i praktično, iako se tako ne zove, bio bi neka vrsta vrhovnog suda.
Šef Kluba Bošnjaka u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH Šefik Džaferović kaže da je zakon koji je predložen problematičan na više načina. Kao prvo, naveo je da nije prošao Vijeće ministara BiH, a drugo sporno je i sjedište apelacijskog odjeljenja za koje se predlaže Istočno Sarajevo, kao i samo ime, pitajući se zašto se ne zove vrhovni ili viši sud.
“Kada pogledate nadležnosti vidjet ćete da su one bitno reducirane i kada je riječ o borbi protiv korupcije. U prijedlogu nedostaje nadležnost koju i sada ima Sud BiH, a to je da vodi računa o sudskoj praksi. To je izbačeno iz zakona. Sud BiH je glavni regulator procesa suđenja za ratne zločine, a ni toga nema u predloženom rješenju”, izjavio je Džaferović za FTV.
Pored navedenoga, Bošnjacima je sporno i to što je ograničen i okvir kaznenih djela i naglašavaju da takvi zakoni nisu prihvatljivi ni Europskoj uniji.
Uzmemo li u obzir da Klub Bošnjaka u Domu naroda u potpunosti kontrolira SDA, a da je praktično Džaferović rekao da neće dati podršku zakonu koji je predložila Pendeš, izvjesno je da, i ukoliko dođe do glasanja, neće biti dovoljno ruku da on bude izglasan, pišu Nezavisne novine.
Delegat u Klubu Srba Želimir Nešković (SDS) kaže da je još rano govoriti kako će se stvari odvijati na sjednici zakazanoj za 29. svibnja, te da do te sjednice ima još sedam dana i da se svašta može izdogađati.
“Kad god se događa sjednica, smišlja se što bi vaš politički protivnik mogao uraditi. Ima tri ili četiri opcije i mislim da je danas definitivno rano govoriti o tome. U sedam dana imamo mnogo političkih događanja i sve to može utjecati, jer na dnevnom nivou se događaju razne stvari”, kazao je Nešković za “Nezavisne”.
Inače, priča o zakonu o Sudu BiH koji je jedan od uvjeta za europski put Bosne i Hercegovine traje već godinama, praktički od 2022. godine, i osim nadležnosti bilo je sporno i samo sjedište tog budućeg suda.
S jedne strane, Republika Srpska insistirala je da to sjedište bude u Banjaluci s obzirom na to da je u Sarajevu smješten Sud BiH, dok su Bošnjaci insistirali na tome da to ne može biti Banjaluka, pristajući da to bude u Istočnom Sarajevu pravdajući sve boljom organizacijom.
U više navrata, posebno u posljednjih malo više od pola godina, zakon o Sudu BiH bio je pred ministrima Vijeća ministara BiH, ali je uvijek skidan sa dnevnog reda s obzirom na to da nije bilo suglasnosti za njegovo usvajanje.
Protivno vlasti u Republici Srpskoj, opozicija iz Republike Srpske prihvaća da sjedište apelacijskog odjeljenja Suda BiH bude u Istočnom Sarajevu, navodeći da je bitno da to bude u Republici Srpskoj.
Osim ovog zakona koji je predložila Marina Pendeš, na hitnoj sjednici Doma naroda koja je zakazana za 29. svibanj naći će se i Prijedlog zakona o VSTV-u, koji je za razliku od zakona o Sudu BiH predložen ispred Vijeća ministara BiH, a s obzirom na to da je i on neprihvatljiv, prije svega za samo Visoko sudsko i tužiteljsko vijeće, pitanje je hoće li i on biti usvojen.
Samo VSTV još ranije je otkrilo da ima više od 50 amandmana na zakon o VSTV.
Vrisak.info
