Centar za informacijske tehnologije SUM-a u tri godine intenzivnog rada pozicionirao se kao lider u digitalizaciji cijele vertikale obrazovanja u Bosni i Hercegovini. O snazi i sposobnosti SUMIT-a govori podatak o potpisanom ugovoru s Hrvatskom akademskom i istraživačkom mrežom CARNET na projektu Omega vrijednom više od 2 milijuna kuna gdje SUMIT radi okosnicu CARNET-ovih korisničkih sustava na projektu uspostave digitalno zrelih škola u Republici Hrvatskoj. Povodom velikog iskoraka za Sveučilište portal SUMSova.ba razgovorao je s doc. dr. Tomislavom Volarićem, voditeljem Centra za informacijske tehnologije Sveučilišta u Mostaru – SUMIT.
SUM je dobio projekt CARNET Omega, a Vi ste voditelj tog projekta. Recite nam više o Omegi i što to znači za SUMIT?
– CARNET Omega je sustav koji se radi u programu e-Škole. Taj program dio je sveobuhvatnog programa modernizacije hrvatskog školskog sustava naziva “e-Škole: Cjelovita informatizacija procesa poslovanja škola i nastavnih procesa u svrhu stvaranja digitalno zrelih škola za 21. stoljeće”. Omega je okosnica CARNET-ovih korisničkih sustava i omogućuje upravljanje povezanim infrastrukturnim podsustavima. Uz Omegu koja je središnji sustav razvit ćemo i sustav za upravljanje elektroničkom poštom, upravljanje domenama, web stranice za sve škole, sustav za dijeljenje i upravljanje dokumentima te sustav za upravljanje virtualnim poslužiteljima. Svim ovim uslugama upravlja se upravo iz Omege. Za nas je ovo velika stvar jer SUMIT koji je nastao prije tri godine sada će raditi jedan od glavnih projekata digitalizacije škola u RH. Omegu će koristiti preko 500 tisuća korisnika, nastavnika i učenika u 1318 škola u Republici Hrvatskoj. Dio je to projekta „e-škole“ koje je nositelj CARNET i koji je prošle godine proglašen kao najbolji projekt u EU za digitalizaciju obrazovanja.
SUMIT radi digitalnu transformaciju obrazovanja i u školama koje nastavne planove izvode na hrvatskom jeziku u BiH. U kratkom vremenu SUMIT je postao prepoznatljiv kao ključni faktor digitalizacije obrazovanja.
– Po mojemu mišljenju digitalna transformacija obrazovanja više nije samo poželjna nego i nužna. Moram spomenuti dva važna trenutka kako bi bilo jasno da nastanak SUMIT-a nije slučajnost nego je rezultat dugoročnog planiranja i rada. Nakon osnivanja SUMIT-a 13. prosinca 2017. idući važan događaj je klauzura Sveučilišta u Mostaru održana 29. svibnja 2018. Tada je donesen zaključak da će Sveučilište sa strateškim partnerima stvoriti IT centar za cijelu vertikalu obrazovanja, a kada kažemo vertikalu, mislimo od vrtića do sveučilišta. Ovdje se vidi jedna jasna vizija menadžmenta Sveučilišta. Nakon klauzure, Sveučilište je napravilo plan digitalizacije škola, projekt kojim će se učinkovitije i transparentnije upravljati školama te je uz pomoć strateških partnera omogućilo Maticu, odnosno digitalni oblik matične knjige, Dnevnik, elektronički identitet učenika i nastavnika, sustav za e-učenje Školarac, a najvažnije napraviti sustavno obrazovanje svih korisnika sustava. Prošle godine je došlo do pandemije koja je postala katalizator digitalizacije obrazovanja u BiH. Dakle, ključni faktori u uspjehu SUMIT-a su vizija i upornost uprave Sveučilišta. Moram istaknuti da od samog osnivanja SUMIT ima punu podršku rektora, prof. dr. sc. Zorana Tomića bez čije podrške ništa od ovoga ne bi bilo.
Spomenuli ste pandemiju COVID-19. Kako je pandemija utjecala na rad SUMIT-a?
– SUMIT, organizacijski i tehnički, uspješno je odgovorio na pandemiju COVID-19 te su osigurani tehnički uvjeti za održavanje nastave na daljinu kako na Sveučilištu, tako i u školama.
Koordinacija ministara obrazovanja, znanosti, kulture i športa županija u kojima se nastavni planovi i programi izvode na hrvatskom jeziku u suradnji sa Sveučilištem u Mostaru je u svega nekoliko dana promijenila sustav održavanja nastave. Možemo reći da nas pandemija nije zatekla nespremne. Upravo suprotno, u izazovnim vremenima smo uspjeli organizirati nastavu kako na Sveučilištu, tako smo uspjeli pomoći 135 osnovnih i srednjih škola koje nastavne planove i programe izvode na hrvatskom jeziku u BiH. Sve ovo je moguće uz suradnju s našim partnerima.
Ovdje moram istaknuti odličnu suradnju s HT Eronetom te Hrvatskom akademskom i istraživačkom mrežom – CARNET i Sveučilišnim računskim centrom Sveučilišta u Zagrebu – SRCE. Konstanto razvijamo suradnju i s našim lokalnim IT tvrtkama.
Kada ste već spomenuli suradnju. Kakva je suradnja SUMIT-a s nadležnim tijelima i institucijama?
– Suradnja s nadležnim resornim županijskim ministarstvima je izvrsna, kao i premijerima županija s kojima su potpisani sporazumi. Važni dionici u procesu su i Zavod za školstvo HNŽ-a i Zavod za odgoj i obrazovanje ZHŽ i HBŽ. Sinergijom svih navedenih napravit će se iskoraci u digitalizaciji obrazovanja.
Koje su trenutno najvažnije aktivnosti SUMIT-a?
– Najvažnije aktivnosti SUMIT-a su radovi i održavanje Informacijskog sustava Sveučilišta u Mostaru (ISS), razne aktivnosti na poslužiteljima SUM-a, izrada web programskih rješenja za SUM, obrazovanje koje uključuje radionice i e-učenje, autorizacijsko autentikacijska infrastruktura Sveučilišta u Mostaru (eduID), e-Škole – digitalizacija srednjih i osnovnih škola u kojima se nastavni planovi i programi izvode na hrvatskom jeziku te Smart kampus.
Neke škole krenule su s pilot projektom eDnevnika. U kojoj je fazi sam projekt?
– Ove godine su u pilot projektu Dnevnika 22 škole koje su izrazile spremnost za sudjelovanje. Prošli tjedan smo krenuli s edukacijama SUMIT koordinatora u školama, a ubrzo će se krenuti i sa edukacijama i radionicama za nastavnike. Tehnički dio rješenja je završen, a trenutno smo u fazi prilagodbe Dnevnika za svaku županiju posebno. Ovo je proces koji iziskuje mnogo truda i ne ovisi isključivo o SUMIT-u nego i o nadležnim županijskim ministarstvima i samoj školi i nastavnicima. U ovom polugodištu očekujemo da ćemo prilagoditi dnevnik svakoj županiji, a od iduće školske godine da će se steći uvjeti da 22 škole koje su u pilot projektu mogu prestati s korištenjem fizičkog dnevnika. Sa strane SUMIT-a roditelji će moći već od idućeg mjeseca koristiti Dnevnik.
Prije otprilike mjesec pokrenut je projekt Smart Campus. Što nam možete reći o tom projektu?
– Ovo je projekt pokrenut u suradnji sa HT Eronetom i tvrtkom Ericsson Nikola Tesla. Naše Sveučilište ima najmoderniju tehnologiju i senzore koji rade preko 4G mreže. Sustav može brojati osobe, životinje, slobodna parking mjesta ali i pratiti ponašanje osoba u kampusu. Senzore i opremu je osigurao Ericsson Nikola Tesla, a komunikacija se odvija preko infrastrukture HT Eroneta. U nadgradnju ovog sustava su uključeni i studenti, uz vodstvo mentora iz SUMIT-a i iz tvrtke Ericsson Nikola Tesla. Studentima je omogućeno programsko sučelje (API), preko kojeg će moći izraditi i testirati svoja vlastita rješenja. Tako će moći razvijati i testirati svoja rješenja, te samim time učiti koristiti najnovije tehnologije i biti konkurentniji na tržištu rada.
Koji su izazovi SUMIT-a i koji su planovi u budućnosti?
– Trenutno su najveći izazovi zapošljavanje kvalitetnih IT kadrova i proširenje prostornih kapaciteta. SUM-u su potrebni ljudi koji žele biti dio ambicioznog tima s naglaskom na radno okruženje i česte edukacije u području IT. Ovo je jedan od najtežih izazova jer na tržištu radne snage nema niti približno dovoljno IT kadrova. Zbog toga u rad uključujemo i studente jer se ova praksa pokazala dosta dobrom. Također, SUM radi na proširenju prostornih kapaciteta kako bi SUMIT i u tome smislu bio centar digitalizacije za sve razine obrazovanja.
Moram istaknuti i projekt akademskih iskaznica. Plan nam je od iduće školske uvesti na SUM pametne iskaznice i uvođenje eIndeksa nakon čega će prestati potreba korištenje fizičkog indeksa. Na taj način ćemo našim studentima omogućiti lakše ostvarivanje prava uz manja troškove.
Vrisak.info
