O knjizi su govorili zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić, predsjednik HBK zadarski nadbiskup mons. Želimir Puljić, povjesničar Jure Krišto i autor mons. Ratko Perić, a među nazočnima u u prepunoj dvorani Nadbiskupskoga pastoralnog instituta bila je i hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović, kardinal Vinko Puljić, brojni biskupi i drugi uglednici.
Kardinal Bozanić je istaknuo kako blaženi Alojzije Stepinac privlači sve više ljudi u svijetu te dodao kako on je među nama nazočan kao Božja prisutnost.
Blaženi Alojzije Stepinac pruža svome narodu kompas da bi se znao orijentirati, napomenuo je Bozanić dodavši kako je Stepinac polazište od kojeg se uvijek iznova učvršćuje vjera.
Naglasio je kako su u Katoličkoj Crkvi i hrvatskom narodu duboko ukorijenjeni život i mučeništvo blaženoga Stepinca te dodao kako je on nosio križ hrvatskoga naroda. “U Stepinčevoj se osobi spaja cjelokupna tragedija hrvatskoga naroda kroz 20. stoljeće”, napomenuo je kardinal Bozanić dodavši kako je ovaj najsvjetliji lik Crkve u Hrvata postojano na zemlji branio Boga i čovjeka.
Nadbiskup Puljić smatra kako knjiga biskupa Perića ima literarni, teološki, povijesni i hagiografski naboj. Ona na malo prostora donosi dokumentirano svjetlo o hrvatskom blaženiku i mučeniku, napomenuo je mons. Puljić dodavši kako je uvodni dio knjige “oda velikom sinu roda našega”.
Ocijenio je kako je kardinal Stepinac najljepša i najdraža hrvatska ruža, koja je svjedočila, pisala i govorila. “Zato je hrvatski narod i moga uskrsnuti”, rekao je zadarski nadbiskup dodavši kako je blaženi Alojzije “duhovni knez 20. stoljeća”.
Podsjetio je i kako je jugoslavenski komunistički režim u samo godinu i pol dana objavio protiv nadbiskupa Stepinca 1400 “bezočnih uradaka”, piše direktno.hr.
Posebno je istaknuo vrijednost Križnoga puta što ga je mons. Perić sastavio na temelju 14 godina Stepinčeve robije te tri susreta s majkom koja mu je davala potporu u postojanosti.
Dio knjige u kojem piše o dopisivanju sa zaručnicom, ocijenio je “malim kršćanskim izdanjem Romea i Julije sa sretnim završetkom”.
Naglasio je i kako Stepinac nije slučaj nego višestruki fenomen.
Povjesničar Jure Krišto podsjetio je na optužbe Srpske pravoslavne crkve (SPC) koja je u pismu papi Franji tvrdila da je nadbiskup Stepinac šutio tijekom rata. Alojzije Stepinac se u 48 mjeseci života Nezavisne Države Hrvatske zauzeo pismima i djelima 362 puta, napomenuo je Krišto.
Biskup Perić je, istaknuo je Krišto, objasnio i podrijetlo krivotvorenoga pisma kojim je javni tužitelj Jakov Blažević teretio zagrebačkoga nadbiskupa. Više inačica tog pisma nastalo je u hrvatskim krugovima oko mons. Draganovića, rekao je dodavši kako se radilo o pismu što su ga pripremali kao materijal za približavanje Saveznicima u pokušaju da promjenom vlasti očuvaju hrvatsku državu.
Napomenuo je i kako je ono predano britanskom izaslaniku u Vatikanu te dodao da je mons. Perić u knjizi objavio sve inačice te krivotvorine.
Nekritičkim je ocijenio i komentare tog pisma u djelu povjesničara Joze Tomaševića.
U likovima blaženoga Alojzija Stepinca i maršala Tita sučelila su se dva svijeta, dvije države – država Božja i bezbožna komunistička država, napomenuo je biskup Perić.
Naglasio je kako je ta borba trajala i poslije njihove smrti – sve do propasti diktature. Ne radujemo se ničijoj propasti, rekao je biskup dodavši kako se veselimo silasku zla s pozornice.
Knjigu “Nada koja ne postiđuje” objavio je mostarski nakladnik Crkva na kamenu.
Mons. Ratko Perić rođen je u Tuku pokraj Rovišća 1944. Mostarsko-duvanjski je biskup i apostolski upravitelj trebinjsko-mrkanske biskupije. Školu je pohađao u Rotimlji i Crnićima (kod Stoca), sjemenišnu gimnaziju u Zagrebu, Filozofski fakultet u Zagrebu, te Teološki studij u Rimu.
Doktorirao teologiju 1971. na sveučilištu Urbaniani. Zaređen za svećenika 1969. u Prisoju, a za biskupa koadjutora 1992. u Neumu. Kao rezidencijalni biskup Mostarsko-duvanjske biskupije i apostolski upravitelj trebinjsko-mrkanski ustoličen je 11. lipnja 1993.
Vrisak.info
