Od petka, 1. kolovoza, svi proizvodi iz Bosne i Hercegovine koji ulaze na američko tržište bit će opterećeni carinom od 30 posto. Ovu odluku potvrdio je bivši američki predsjednik Donald Trump, naglasivši da je to „veliki dan za Ameriku“.
S druge strane, domaći stručnjaci upozoravaju da bi ova odluka mogla predstavljati veliki korak unatrag za BiH. Najteže će biti pogođena namjenska industrija, ali i ukupna trgovinska bilanca zemlje.
Iako su carine bile najavljivane mjesecima, odluka je sada službena, kao i obrazloženje koje se odnosi na nepostojanje uzajamnosti. Neslužbeno, Trumpova politička poruka cilja one koji su, kako je naveo, godinama koristili američko tržište, a nisu ništa vratili.
Namjenska industrija desetljećima predstavlja jedan od ključnih izvoza Bosne i Hercegovine, tehnološki je razvijena, profitabilna i konkurentna. Sada, zbog izostanka diplomatskog odgovora i strategije, taj sektor trpi posljedice.
“Preko 60 posto našeg izvoza u SAD se odnosi na namjensku industriju, dakle, to su oružje, municija, granate i ostali proizvodi namjenske industrije. Oni će biti najviše pogođeni”, pojasnio je Slaviša Ćeranić, direktor Sektora za makroekonomski sustav Vanjskotrgovinske komore BiH, za FTV.
Ipak, ekonomski analitičari nastoje smiriti tenzije, ističući da BiH do sada nije imala značajan izvoz na američko tržište, zbog čega šteta možda neće biti razorna.
“Mi sa SAD imamo relativno malu trgovinsku razmjenu. To se kreće negdje oko stotinjak milijuna. Carine su i ranije bile 12 do 16 posto, tako da ja ne vidim tu problem”, smatra Aziz Šunje, profesor na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Sarajevu.
Sjedinjene Države ovih dana potpisuju sporazume sa zemljama Europske unije kako bi izbjegle udar carina. BiH, zasad, ostaje izvan tih dogovora. Iako je Trump ponudio izuzeće, to vrijedi samo za one koji ulažu u SAD.
“Tko će to investirati odavde, kad znamo da smo duboko korumpirana zemlja i da oni koji imaju najviše novca su i na crnoj listi američkoj”, ističe ekonomska stručnjakinja Svetlana Cenić.
Dok američka administracija ovim potezom, kako navode stručnjaci, štiti svoje tržište, BiH zasad nema jasne odgovore i konkretne mjere. Jedini koji su reagirali su izvoznici koji su ubrzali isporuke u pokušaju da izbjegnu udar carina.
Ekonomisti priznaju da će bh. kompanije morati razviti jasnu strategiju te smatraju da postoji prostor za snižavanje cijena uz zadržavanje konkurentnosti.
“To će tražiti, normalno, od kompanija na koje se odnose carine, da unaprijede svoj menadžment, podignu produktivnost i budu što konkurentnije”, dodaje Šunje.
Dok druge zemlje lobiraju i pregovaraju za povoljnije uvjete, BiH zasad ostaje u šutnji, piše Biznisinfo.ba.
Ekonomisti podsjećaju da ni prije carina stanje nije bilo dobro, jer višegodišnji trgovinski deficit, niska produktivnost i prevelik oslonac na uvoz predstavljaju sliku sustava koji, kako tvrde, ne smije biti opcija za budućnost zemlje.
Vrisak.info
