Proširena sjednica Glavnog odbora Stranke penzionera/umirovljenika Bosne i Hercegovine (SPU BiH) održana je 24. studenoga u Tuzli, gdje se raspravljalo o ključnim pitanjima za umirovljenike u Federaciji BiH, uključujući izmjene Zakona o mirovinskom i invalidskom osiguranju te širu reformu mirovinskog sustava.
Iz SPU BiH priopćili su kako su zadovoljni jer su njihovi prijedlozi uvršteni u nacrt izmjena i dopuna Zakona o mirovinskom i invalidskom osiguranju FBiH.
Glavni odbor jednoglasno je prihvatio predložene izmjene i zatražio da se u Parlamentu FBiH razmatraju po hitnom postupku – najkasnije do početka prosinca, prenosi Fokus.
Kako navode, cilj je da se u proračunu za 2025. godinu osiguraju sredstva za usklađivanje mirovina s rastom prosječne plaće i iznosa potrošačke košarice.
Predsjednik stranke i zastupnik u Parlamentu FBiH Dževahid Sokić dobio je obvezu da inicira tematsku sjednicu Zastupničkog doma posvećenu reformi mirovinskog sustava i položaju umirovljenika.
SPU BiH naglašava da je nužna bliža suradnja sa Savezom udruga umirovljenika FBiH, osobito u segmentima reforme sustava, poboljšanja usluga i zdravstvene zaštite umirovljenika. Vrijeme za usvajanje novog Zakona o MIO istječe, a riječ je o propisu koji bi umirovljenicima u Federaciji mogao donijeti povećanje mirovina od oko 17 posto.
Kako bi novi obračun mogao stupiti na snagu 1. siječnja, zakon mora biti usvojen do kraja godine. Trenutačno još nije upućen u parlamentarnu proceduru, što ostavlja malo vremena za dovršetak procesa.
Planirane izmjene i očekivani rast mirovina
Federalni ministar rada i socijalne politike Adnan Delić pojasnio je kako je sve učinjeno s ciljem da umirovljenici dobiju osjetnije povećanje primanja u odnosu na ono koje donosi postojeći model usklađivanja. Delić je istaknuo kako novi obračun predviđa rast mirovina od približno 17 posto, što bi najnižu mirovinu povećalo s trenutačnih 599 maraka na oko 700 maraka.
Procjene su, kazao je, izrađene zajedno sa Zavodom MIO i Federalnim ministarstvom financija – jedinstvenim tijelima ovlaštenima za procjenu fiskalnih učinaka reforme.
Podsjetio je i da je riječ o velikom proračunskom zahvatu koji traži stabilne prihode i političku volju za poboljšanje položaja jedne od najugroženijih društvenih skupina.
Tijesan rok za usvajanje zakona
Cilj je da zakon stupi na snagu 1. siječnja iduće godine, kako bi povećanje bilo vidljivo već na prvim isplatama u 2026. Rok do Nove godine brzo istječe, a procedura donošenja zakona uključuje više faza.
Budući da zakon još nije u parlamentu, čak i uz ubrzani postupak ostaje vrlo malo vremena da se proces dovrši.
Kako dani prolaze, sve je manje izgledno da će reforma biti usvojena u rokovima koje je Ministarstvo ranije najavljivalo. Novo zakonsko rješenje o mirovinskom i invalidskom osiguranju, koje bi prema najavama trebalo biti usvojeno do kraja godine, donosi potpuno novu formulu usklađivanja mirovina.
Nova formula usklađivanja – povoljnija za umirovljenike
Predviđena je kombinacija rasta životnih troškova i rasta prosječne plaće – u omjeru 60 posto rasta plaće i 40 posto rasta potrošačkih cijena, što je povoljnije za umirovljenike.
Važno je i da novo zakonsko rješenje stvara preduvjete za dugoročno održiv sustav, povezan i s najavljenom velikom reformom tržišta rada.
Trenutačno na jednog umirovljenika dolazi samo 1,2 radnika, pa su promjene u radnom zakonodavstvu nužne. Jedno od planiranih rješenja jest novi zakon o posredovanju pri zapošljavanju i socijalnoj sigurnosti nezaposlenih, koji bi jasno razlikovao aktivne od pasivnih tražitelja posla, čime bi se osigurale točnije evidencije i smanjile fiktivne prijave.
Kada je riječ o novom modelu rasta mirovina, on ide u korist korisnika jer uzima u obzir pokazatelj koji je povoljniji za umirovljenike. „Osim toga, predloženo je da se mirovine usklađuju dvaput godišnje – početkom i sredinom godine, što je znatno povoljnije i pravednije prema našim najstarijim građanima“, izjavio je nedavno ministar Delić.
Borba protiv sive ekonomije i pravedniji sustav
Novo zakonsko rješenje, osim povećanja minimalnih mirovina, donosi i pravedniji sustav za buduće umirovljenike jer stimulira redovito plaćanje doprinosa. Ubuduće minimalna mirovina neće biti ista za one s 15 i one s 40 godina radnog staža.
Jedan od problema sadašnjeg zakona je što je neizravno poticao „sivo tržište“ rada – mnogi su se nakon 15 godina staža odjavljivali i nastavili raditi „na crno“, bez uplaćenih doprinosa.
„To je neodrživo i nepravedno. Novi zakon jasno potiče formalno zapošljavanje, jača stabilnost sustava i jamči sigurnu starost svima koji uredno uplaćuju doprinose“, poručio je Delić.
Vrisak.info
