Unatoč pozitivnom pomaku na europskom putu i postojanju sigurnosne ugroze u Europi, nova istraživanja javnog mišljenja u Bosni i Hercegovini bilježe pad potpore euroatlantskim integracijama, piše Večernji list BiH.
Veći pad potpore od svih zemalja zapadnog Balkana zabilježen je samo u Srbiji, iz čega se može zaključiti da uglavnom pripadnici srpskog naroda izražavaju nesklonost pridruživanju Europskoj uniji, a posebno NATO savezu.
“Za” i “protiv”
Je li to posljedica ruskog utjecaja, nezadovoljstva određenim političkim odlukama na razini EU i NATO-a ili još uvijek živim sjećanjem na NATO-ovo bombardiranje Srbije za vrijeme rata na Kosovu, teško je dokučiti. Moguće je da je u pitanju spoj svih ovih razloga. Uglavnom, istraživanje koje je naručio američki Međunarodni republikanski institut (IRI) pokazuje da je u BiH i Srbiji došlo do pada podrške europskim integracijama, dok je u drugim zemljama zapadnog Balkana podrška EU porasla, Ipak, u BiH je potpora pridruživanju Europskoj uniji još uvijek dvotrećinska jer 68 posto ispitanika podržava EU integracije. Oko polovine ispitanih je i za NATO integracije, odnosno ulazak BiH pod Sjevernoatlantski kišobran. Istraživanje je provela organizacija Ipsos za IRI-jev Centar za istraživanje javnog mišljenja tijekom veljače i ožujka osobnim ispitivanjem sudionika u posjetima njihovim kućama. Ovo opsežno istraživanje pokazuje da je u BiH podrška europskim integracijama pala za 10 postotaka u relativno kratkom razdoblju. Naime, u istraživanju prije dvije godine podrška je iznosila čak 78 posto. Što se tiče Srbije, prije dvije godine podrška EU bila je na 44 posto, a danas iznosi samo 40 posto. Samo deset posto građana Srbije smatra da bi vanjskopolitički smjer zemlje trebao biti isključivo prozapadni, 12 posto ih smatra da bi trebao biti isključivo proruski, dok se ostatak zalaže za neku kombinaciju prozapadnog i proruskog smjera. Situacija u BiH unekoliko je drugačija jer oko 39 posto građana BiH želi da zemlja vodi isključivo prozapadnu politiku, a osam posto prorusku, dok se ostatak žitelja u različitim omjerima zalaže za kombinaciju obaju smjerova. Slična situacija je i kad je u pitanju članstvo u NATO-u. Samo dva posto žitelja Srbije je za punopravno članstvo, dok se u BiH za punopravno članstvo zalaže polovina žitelja. Gotovo polovina građana Srbije ne želi nikakve odnose s NATO-om, kako smatra i 24 posto žitelja BiH.
Integracijski procesi
Sve to samo pokazuje kolika je polarizacija unutar BiH kada su u pitanju integracijski procesi. Među Hrvatima, pa i Bošnjacima, dominira želja za pridruživanjem EU i NATO savezu, dok su Srbi većinski protiv NATO-a, a polovično za ulazak zemlje u EU. Otuda sigurno i ovakvi podaci IRI-jeva istraživanja od prije nekoliko mjeseci. Do promjene u korist euroatlantskih integracija moglo bi doći osjeti li se u praksi, poglavito u ekonomiji, učinak približavanja Europskoj uniji. Dakako, pozitivne posljedice moglo bi imati i zatopljavanje odnosa između srpskog rukovodstva u BiH i čelništva Srbije s EU-om i SAD-om, odnosno Zapadom u cjelini. To se danas ne čini izglednim, ali ne treba odbaciti i takvu mogućnost u dogledno vrijeme. Članstvo u obje asocijacije za BiH je trenutačno svakako daleko. Pristupni pregovori s EU-om tek trebaju početi, a pitanje članstva u NATO savezu ozbiljno se i ne razmatra. Drastično je drugačija situacija u ostatku regije.
Najveća podrška EU je u Albaniji, gdje 92 posto stanovništva podržava članstvo zemlje u EU. Ova zemlja, kao i Sjeverna Makedonija i Crna Gora, već je u NATO savezu, tako da se o tome više i ne raspravlja. Članstvo u EU ostaje dominantno većinsko opredjeljenje javnosti u sve tri spomenute države.
Vrisak.info
