U studenom 1995. Daytonski sporazum donio je kraj rata u Bosni i Hercegovini. 25 godina poslije BiH i dalje je duboko podijeljena zemlja, a politička razilaženja i nemogućnost dogovora priječe napredovanje prema euroatlantskim integracijama i boljem životu.
Koja je ostavština Daytona? Što treba mijenjati? Što su donijeli lokalni izbori i što očekivati u prosincu na izborima u Mostaru nakon 12 godina? Koji plan za BiH imaju svjetske sile?
Gostovali su ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman, povjesničar Ivo Lučić, zastupnica u Parlamentarnoj skupštini BiH Alma Colo, predsjednik Glavnog vijeća Hrvatskog narodnog sabora Božo Ljubić te hrvatski zastupnik u Europskom parlamentu Tonino Picula.
Božo Ljubić kaže da je već u vrijeme potpisivanja sporazuma izražavao dvojbe o upravljivosti i funkcionalnosti takve države.
– BiH je danas disfunkcionalna država, rekao bih da su do danas na sceni tri iste ili slične političke paradigme, kakve su bile pred početak rata u BiH. Imate bošnjačku, unitarističku paradigmu, da se BiH “de facto” konstituira kao država većinske nacije. Imamo separatističku politiku iz Republike Srpske, koji idu prema što većoj autonomiji pa čak i nezavisnosti. Imamo hrvatsku političku paradigmu koja je predviđala BiH federalno ustrojenu, od federalnih jedinica koje će imati etničku većinu jednog, drugog ili trećeg naroda, ističe dodajući da ne postoji pozicija međusobnog povjerenja, ističe predsjednik Glavnog vijeća Hrvatskog narodnog sabora.
“Bošnjaci ne biraju Hrvatima političke predstavnike”
Alma Čolo, zastupnica u Parlamentarnoj skupštini BiH ne slaže se s Ljubićem, smatra da se radi o negativnoj percepciji budućeg suživota.
– Hrvati su s nama i Srbima gradili institucije u ovoj zemlji, ali istina je da postoje određene blokade i ucjene, postoje mehanizmi koje koriste predstavnici RS-a te predstavnici HNS-a koji ne žele implementirati izborne rezultate iz 2018. godine. Ako blokirate neke procese, naravno da možete tvrditi da nema suživota, replicira i dodaje Bošnjaci ne sprečavaju Hrvatima da izaberu svoga člana Predsjedništva.
– Mi ne biramo hrvatskog člana Predsjedništva već građani na slobodnim i demokratskim izborima tajnim glasanjem, dodaje.
“Čije interese zastupa Željko Komšić?”
Ljubić replicira da je Hrvatima problem nemogućnost biranja legitimnih predstavnika u Dom naroda, što je bošnjačka većina iskoristila pa je izabrala Vladu FBiH bez legitimnih političkih predstavnika Hrvata (2002. i 2010.).
– Ključ napretka BiH je izmjena Izbornog zakona. Moj je odgovor kolegici Čolo sažet ću u jednoj rečenici. Pravo na demokratsko odlučivanje ostvaruje se legitimnim političkim predstavljanjem koje mora biti utemeljeno na demokratskom izboru te zajednice državljana koje predstavlja i čije interese predstavlja. Čije interese zastupa Željko Komšić. Nemojmo zamjenjivati teze. Nećemo nikuda krenuti, ako budemo gradili BiH na temeljima na kojima ne može biti građena. Temelj je konstitutivnost tri naroda.
“Hrvatska politika najbliža Daytonskom sporazumu”
Povjesničar Ivo Lučić ističe da Daytonski sporazum nikada nije prihvaćen onako kako je trebao biti i da su ga sve strane, na neki način htjele izigrati.
– Tu prvenstveno mislim na bošnjačku i srpsku politiku, a hrvatska politika je bila najbliža Daytonskom sporazumu jer je on štitio Hrvate kao najmalobrojniji narod u BiH.
Danas se sastalo Vijeće za nacionalnu sigurnost, a jedan od zaključaka jest daljnja potpora Hrvatima u BiH i potpora prema “duhu i slovu” Daytonskog sporazuma. To je zajednički stav premijera Andreja Plenkovića i predsjednika Zorana Milanovića.
– Republika Hrvatska želi vidjeti BiH kao stabilnu i funkcionalnu, mi smo zagovaratelji europskog puta BiH. Sigurna i stabilna BiH tako da će se svaki narod osjećati sigurno. Hrvatska će pomoći BiH, ali BiH mora ostvariti jednakopravnost i konstitutivnost što je dio međunarodnog prava. Ali to je derogirano i narušeno, ističe ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman.
Ovoga trenutka treba reći da EU računa i dalje računa na BiH i posjet visokog predstavnika za zajedničku sigurnosnu i vanjsku politiku Josepha Borrella Sarajevu je na neki način signal BiH da doista ako želi napredovati prema Uniji, mora prionuti na posao ozbiljnih reformi, ističe Tonino Picula, hrvatski zastupnik u Europskom parlamentu, a koji je bio i izvjestitelj Europskog parlamenta za zapadni Balkan.
“Inzkova funkcija ne predstavlja ništa”
Radi se o 14 kriterija koji su sadržani u mišljenju Europske komisije, a u kojem je istaknuto da je postignut doista skroman napredak.
Što se tiče uloge Ureda visokog predstavnika u BiH, Ivo Lučić kaže da je on sam sebi postao svrha i da njegova funkcija ne predstavlja ništa.
– Ali on zapravo ometa procese, stvara iluziju da će netko sa strane nešto riješiti, umjesto da se kroz demokratske procedure dođe do rješenja, svi očekuju da bi se to moglo riješiti uz pomoć nekih stranih sila i odluka visokih predstavnika. Ne sjećam se niti jednog poteza Valentina Inzka da je napravljen da je imao ikakvog smisla i da je napravljen na dobrobit BiH.
Alma Čolo slaže se da je potreban konsenzus kako bi BiH išla naprijed te da se moraju poštovati međunarodne obveze, među kojima je i presuda Europskog suda za ljudska prava.
– Znate za presudu u slučaju Sejdić i Finci protiv BiH, stoji da je BiH dužna osigurati svim građanima na fer i demokratske izbore, i da svi imaju pravo da budu birani i da predstavljaju. Naravno da se konstitutivnost naroda se ne osporava iz Sarajeva. Mi to nikako ne osporavamo, ali je vrlo teško osigurati legitimno predstavljanje Hrvata i pravo svih građana da budu predstavljeni u organima i strukturama vlasti u BiH u skladu s praksom Europskog suda za ljudska prava.
“Biden će obnoviti interes SAD-a za ovaj prostor”
Novoizabrani predsjednik SAD-a Joe Biden kroz povijest je bio povezan s BiH pa se logično pitanje postavlja – kakva će biti politika SAD-a prema susjednoj državi.
– S njegovim dolaskom obnavlja se jedna vrsta partnerstva između SAD-a i EU-a, a to je davalo rezultate u prošlosti, a protekle četiri godine to je stavljeno sa strane. Biden je dobar poznavatelj prilika na zapadnom Balkanu. I on je predlagao da se zaustavi agresor tijekom rata u BiH. Vjerujem da će on obnoviti vrstu interesa SAD-a prema ovom prostoru, da će ponuditi ruku suradnje Europskoj uniji. Ipak o tipu medijacije, za sada je prerano govoriti, ističe Tonino Picula dodajući da postoji i interes Kine, Rusije te Turske za situaciju u BiH.
“Stvari razriješiti kompromisom”
Lučić dodaje da stvari treba riješiti u skladu s Ustavom.
– Meni je, kao državljaninu BiH, možda malo važniji Ustav BiH nego presude europskih sudova. Ali to jedno ne isključuje, adekvatnom promjenom izbornog zakona mogu se riješiti svi ti problemi. Znači i načelo legitimnog zastupanja i da svi građani mogu biti birani. Nije problem da Hrvati izaberu gospodina Fincija za člana Predsjedništva, no bitno je da ga oni izaberu, a ne netko drugi, ističe.
Alma Čolo, inače članica bošnjačke SDA, na kraju emisije zaključila je da se mora vratiti povjerenje jednih u druge.
– Moramo naći kompromis između onoga što je došlo iz Strasbourga, između zahtjeva hrvatskog naroda za legitimnim predstavljanjem u Predsjedništvu, njima je to najvažnije, na drugim razinama nitko im ne bira predstavnike. Nitko to ne može napraviti umjesto nas. Ja se nadam da će doći do kompromisa i to moramo napraviti do sljedećih izbora, donosi HRT.
Vrisak.info
