Unatoč tome što je bošnjački zastupnik Šemsudin Mehmedović zahtjevom nastojao dokazati podzastupljenost Bošnjaka u institucijama BiH, uspio je dostavljenim podacima osigurati da se rasvijetli prava istina o diskriminaciji Hrvata, piše Večernji list.
Podaci pokazuju kako je Hrvata manje za čak 223 u institucijama Bosne i Hercegovine. Analizirajući specifične institucije, možemo primijetiti alarmantne brojke koje upućuju na to da Hrvata jednostavno nema dovoljno u mnogim područjima.
Tako je, primjerice, u Agenciji za identifikacijske dokumente, evidenciju i razmjenu podataka, koja ima 157 zaposlenih, Hrvata samo 14%, što je znatno manje od zakonski predviđenih 17%.
Još drastičniji primjer je Direkcija za civilno zrakoplovstvo BiH, gdje od 50 zaposlenih Hrvati čine samo 6%, dok je u Agenciji za nadzor nad tržištem BiH Hrvata samo 5%.
Dostavljeni podaci jasno upućuju na ozbiljan problem u ravnoteži nacionalne zastupljenosti u ključnim državnim institucijama. I dok se u nekim institucijama podzastupljenost Hrvata mjeri u nekoliko postotaka manje nego što je potrebno, problem je još izraženiji u Agenciji za lijekove BiH i Institutu za standardizaciju BiH, gdje je zastupljenost Hrvata svega 5%.
U Zavodu za izvršenje kaznenih sankcija i Vijeću za državnu pomoć Hrvati čine 16%, što je također daleko od zakonskog okvira. S druge strane, postoji i nekoliko institucija u kojima su Hrvati zastupljeni iznad zakonski predviđenog postotka.
Iako na prvi pogled ovo može izgledati kao pozitivan pomak, treba napomenuti da prezastupljenost nije isto što i ravnoteža, prema zakonima. Naime, u Institutu za intelektualno vlasništvo BiH, koji ima 45 zaposlenih, Hrvati čine 42%, što je daleko iznad potrebnih 17%. Također, u Centru za informiranje BiH Hrvati su zastupljeni s 47%, a u Agenciji za sigurnost hrane BiH s 38%.
Iako na prvi pogled može izgledati kao napredak, prezastupljenost Hrvata u ovim institucijama nije nužno odraz usklađenosti sa zakonima i potrebom za uravnoteženjem svih konstitutivnih naroda u ukupnim brojkama. Štoviše, u nekim slučajevima ovo može dovesti do političkih nesuglasica jer takva raspodjela ne odražava stvarnu nacionalnu strukturu stanovništva.
I dok su brojni sektori u Bosni i Hercegovini suočeni s podzastupljenošću Hrvata, institucije sa sjedištem u Sarajevu ne stoje mnogo bolje. U Ministarstvu vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, od ukupno 119 zaposlenih, Hrvati čine 17%, što je zakonski propisano, ali ne u svim sektorima. Ministarstvo za ljudska prava BiH ima 13% Hrvata (18 od 73 zaposlenih), dok Ministarstvo prometa i veza BiH ima 15% Hrvata.
Ministarstvo pravosuđa BiH i Ministarstvo sigurnosti BiH također su među onima gdje broj Hrvata ne doseže minimalni zakonski postotak. Iako se u nekim policijskim agencijama može primijetiti da je broj Hrvata premašio zakonske okvire, problem podzastupljenosti također nije zanemariv. Primjerice, Granična policija BiH ima 24% Hrvata, dok je u Državnoj agenciji za istrage i zaštitu BiH Hrvata 17%, što je još uvijek na zakonskom minimumu.
Tako u Direkciji za koordinaciju policijskih tijela BiH i Službi za poslove sa strancima BiH, Hrvata je samo 16%, što znači da nije postignut ni minimalan broj, dok Agencija za forenzička ispitivanja i vještačenja BiH ima samo 3% Hrvata, što je neprihvatljivo nisko.
Podaci koje je predstavio bošnjački zastupnik Mehmedović možda su pokrenuli raspravu o podzastupljenosti Bošnjaka u institucijama BiH, ali oni su također razotkrili ozbiljan problem diskriminacije Hrvata.
S obzirom na podatke koji pokazuju da je broj Hrvata manji za 220 zaposlenih u državnim institucijama, jasno je da nisu samo podzastupljeni nego da njihova zastupljenost u mnogim ključnim sektorima BiH jednostavno ne odražava zakonske norme.
Zakon o proporcionalnoj zastupljenosti mora biti poštovan, a institucije trebaju poduzeti konkretne korake kako bi se osigurala ravnoteža među konstitutivnim narodima jer ovakva diskriminacija ugrožava osnovna načela jednakosti i pravičnosti na kojima bi trebala počivati svaka demokratska država. A napose BiH, čiji je upravo modus operandi prava konstitutivnih naroda.
Vrisak.info
