Delta plus soj koronavirusa do sada je potvrđen u više od 40 zemalja. Približio se BiH, a prije nekoliko dana stigao je i u Hrvatsku. U BiH još nije dokazana prisutnost delta plus soja, a pitanje je hoće li i biti. Naime, ako do kraja mjeseca ministarstva zdravstva FBiH i Sarajevske županije ne pruže potporu u nabavi potrošnoga materijala za pripremu uzoraka (rukavice, maske, nastavci za mikropipete, kitovi…), Veterinarski fakultet u Sarajevu neće biti u prilici nastaviti sekvencioniranje aktualno cirkulirajućih sojeva SARS-CoV-2 u BiH.
To je za Faktor potvrdio prof. dr. Teufik Goletić, šef Laboratorija za molekularno-genetička i forenzička ispitivanja, i dodao kako je Veterinarski fakultet posljednje sekvencioniranje, u suradnji s Europskim centrom za kontrolu i prevenciju bolesti (ECDC), uradio prošlog tjedna.
To znači da nećemo znati je li se, osim delta soja, pojavilo i nešto drugo što bi moglo dodatno zakomplicirati epidemiološku situaciju, piše Večernji list BiH.
Slabo zanimanje
Ono što delta plus soj razlikuje od tzv. klasičnog delta soja koronavirusa su tri nove mutacije za koje u ovom trenutku nema sigurnih pokazatelja utječu li i u kojoj mjeri na lakšu transmisiju ili eventualno težu kliničku sliku kod zaraženih. Broj novozaraženih, imajući u vidu stanje u okružju, u BiH nije velik, ali s obzirom na to da je zima pred nama, razloga za optimizam nema. Razlog tome je mala stopa potpuno imuniziranih, koja u BiH iznosi oko 25%, ali i trenutačno slaba zainteresiranost građana za cijepljenje, koje je, bar za sada, jedini siguran i učinkovit način borbe protiv COVID-19, posebno protiv najtežih posljedica ove bolesti.
Goletić kaže kako je odgovor na pitanje zašto se ljudi ne cijepe, primarno gubitak povjerenja u javnozdravstveni sustav te da svi trebaju učiniti ono što je u njihovoj moći da se povjerenje vrati.
Kolektivni imunitet
Put prema kolektivnom imunitetu, složni su bh. imunolozi, epidemiolozi i infektolozi, trebalo je utabati masovno cijepljenje, no, premda je agonija s nedostatkom cjepiva, na što su se u BiH mjesecima žalili, okončana, a država dobila veće količine doza, ispostavlja se da ih nema tko primiti unatoč tome što za imunizaciju više ne treba najava.
Antivakserski lobiji i nepovjerenje bh. građana glavni su razlozi slabog odziva cijepljenju. Dok smo prije nešto više od pola godine vapili za cjepivima, sada stotine tisuća doza propadaju. Naime, u BiH trenutačno više od 600.000 doza cjepiva protiv koronavirusa čeka na uništenje, a evidentno je da je najveći broj propalih doza AstraZeneca. Kako je za Nezavisne rečeno iz Instituta za javno zdravstvo RS-a, do 31. listopada u RS-u je istekao rok 330.587 doza cjepiva protiv COVID-19, dok je u FBiH zadnjeg dana listopada propalo više od 200.000 doza, a prema neslužbenim informacijama, taj broj vjerojatno i veći te iznosi oko 300.000. Po mišljenju liječnika, jedan od razloga zašto je ovako velika količina cjepiva propala leži u činjenici da je većina tih doza donirana te su imale i kraći rok trajanja.
S druge strane, liječnici ističu da je primjetna i negativna kampanja protiv cijepljenja, osobito kad je riječ o AstraZeneci, koja je počela u zemljama EU-a kad su je dovodili u vezu s posljedicama kao što je plućna embolija. U RS-u je do 31. listopada 2021. istekao rok 322.415 doza AstraZenece. Rok je istekao i 8172 doze Sinovaca. Cjepiva će biti uništene u skladu s pravilnikom o uništavanju medicinskoga otpada. – U tijeku je javni poziv za usluge preuzimanja, skladištenja i konačnog odlaganja medicinskoga, kemijskog i farmaceutskog otpada – kažu iz Instituta.
Vrisak.info
