Popis svih poljoprivrednih zemljišta – projekt koji bi u nekim vremenima djelovao nezamislivo s obzirom na tehnologiju, ali i brojnost obradivih površina, u današnjem vremenu djeluje realno. Proteklih dana objavljena je informacija da Agrarni fond Istočno Sarajevo ima registar poljoprivrednih gospodarstava te ih je 160 komercijalnih i 760 nekomercijalnih registrirano u tom fondu koji obuhvaća, uz Istočno Sarajevo, i Sokolac, Pale, Istočnu Ilidžu…, piše Večernji list BiH.
Različiti oblici pomoći
– Do kraja godine planiramo imati jedinstvenu bazu podataka svih poljoprivrednih proizvođača s teritorija grada, koja će biti na raspolaganju i općinskim odjelima za gospodarstvo kako bi sredstva koja su planirana u okviru njihovih proračuna bila što kvalitetnije iskorištena – kazala je direktorica Fonda Ivana Novaković. Istočno Sarajevo planira popisati doslovno sva zemljišta, a kasnije i pomoći proizvođačima. Aktivnosti Agrarnoga fonda tijekom prošle godine bile su ograničene zbog pandemije koronavirusa, ali su uspjeli poljoprivrednicima različitim oblicima pomoći dodijeliti oko 100.000 KM. A kako doznajemo, ideja da se subvencionira poljoprivredna proizvodnja u BiH na drukčiji način nego što se ranije radilo, postoji, što nam je otkrio i proizvođač blizak udrugama poljoprivrednika.
– Neki neformalni plan postoji, a to je da se napravi popis svake obrađene površine u FBiH, nevažno o kolikoj je površini riječ. Tako bi općine mogle praviti neki plan za razvoj poljoprivrede, stvarati jedan registar obitelji koji se bave zemljoradnjom i poticati ih i dalje stvarati. Primjerice, vi sadite 500 kg krumpira za prodaju, lokalna zajednica trebala bi vam pomoći pri kupnji sjemena ili pak osigurati vodu po najnižoj cijeni. Možda i besplatno, samo da se potakne daljnji rad. Jer ovdje se radi, ljudi pokušavaju, ali bez ičije pomoći toliko se boriti i mučiti, nije lako. Primjerice, cijena kukuruza drastično je porasla, a sezona mu nije bila nimalo dobra. Naravno da će to obeshrabriti onoga tko je planirao prodati taj kukuruz i saditi dalje. I da se dijelom to razočaranje ublaži, da se čovjeku omogući ostati i proizvoditi hranu, a ne da ide u Njemačku, to bi bio smisao tih konkretnih poticaja – kaže nam poljoprivrednik koji se nada da će taj registar na pravi način zaživjeti.
Prijevare s poticajima
Kako spriječiti zloupotrebu?
– Problem Bosne i Hercegovine općenito je što se sve zloupotrebljava, pa tako i poljoprivreda. Jedni dobiju poticaje ako su bliski političkim strujama, a oni koji rade pošteno, odustaju, odlaze. U ovoj zemlji postojao je izraz “balkon-poljoprivrednik” jer su se jedno vrijeme pojavljivala imena i prezimena onih koji dobivaju poticaje, a nemaju ništa, pa je bio zaključak da negdje na balkonu sade voće povrće i nekako na papiru stvore veće količine. To ovako djeluje smiješno, ali je u suštini žalosno i pokazuje koliko se u ovoj zemlji ponižava maloga čovjeka. Ako se nešto dramatično ne promijeni i ako se ne realiziraju pomoći o kojima pričamo, neće imati tko proizvoditi hranu – ističe. Poljoprivredna proizvodnja u pandemiji je pokazala kako ima potencijal u BiH, samo to ova država mora znati iskoristiti.
Vrisak.info
